510. Dani Ajvatovice: U Bugojnu promovisana knjiga Āsār (hanefijska hadiska zbirka)
U okviru obilježavanja „510. Dana Ajvatovice“ u prostorijama Medžlisa IZ Bugojno promovisana je knjiga Āsār (hanefijska hadiska zbirka). Promotori knjige bili su: dr. sc. Safvet Halilović, dr. sc. Esmir Halilović i prevodilac/komentator hfz. Jusuf Džafić.
– Još od dolaska islama na balkanske prostore, muslimani Bošnjaci su po pitanju vjerovanja pripadnici glavnog toka islama (ehli-sunne), a u parcijalnom fikhskim (obredoslovnim) pitanjima oni slijede jedan od najstarijih mezheba (pravnih škola) koji su nastali u islamu, a to je hanefijski mezheb čiji utemeljitelj je veliki islamski učenjak iz generacije tabi’ina: Numan ibn Sabit, poznatiji kao Ebu Hanife, r.a.
Dakle već gotovo punih šest stoljeća Bošnjaci, kao autohtoni evropski muslimani, imaju svoju vjersku tradiciju koja je, i pored toga što je prolazila kroz različite, često veoma teške etape (ratovi, progonstva, okupacije, diktatorski režimi, izolacija od ostalog muslimanskog svijeta, hapšenja, torture itd.) ipak uspjela sačuvati visok stepen originalnosti i utemeljenosti u primarnim izvorima islama, Kur’anu i sunnetu Allahovog Poslanika a.s.
– U djelu El-Āsār, čiji autor je istaknuti učenjak hanefijskog mezheba Muhammed ibn Hasan eš-Šejbani, navode se hadiske zbirke na osnovu kojih se argumentiraju stavovi i donose fikhska rješenja unutar hanefijske pravne škole (el-mezheb el-hanefi). Imam Muhammed ibn Hasan eš-Šejbani je jedan od najistaknutijih učenika imama Ebu Hanife. Štaviše, uz imama Ebu Jusufa i imama Zufera, oni se smatraju najvažnijim učenicima imama Ebu Hanife koji su, nakon njegove smrti, nastavili afirmisati i raditi na profiliranju tog mezheba koji je zadobio svoje sljedbenike na svim stranama svijeta. Čak je dospio i na naše balkanske prostore, nakon dolaska Osmanlija koji su bili pripadnici tog mezheba. Imam Ebu Hanife, r.a., koji nosi časni naziv el-Imāmu-l-e‘azam, što znači Najveći imam, bez imalo dvojbe, posebna je ličnost.