Završena stručna analiza projekta proizvodnje magnezija na Kupresu: Ovo su ključni zaključci

Riječ je o multidisciplinarnom dokumentu koji obuhvata tehnološke, geološke, hidrogeološke, energetske i okolišne aspekte planiranog postrojenja, s posebnim fokusom na specifičnosti krškog područja Kupreške visoravni.

Ključni nalazi analize

Prema dostupnim podacima, analiza ukazuje da aluminotermički proces spada među tehnologije koje se već koriste u industrijskoj praksi proizvodnje magnezija, uz mogućnost smanjenja emisija u odnosu na tradicionalne metode, pod uslovom primjene odgovarajućih zaštitnih mjera i kontinuiranog nadzora.

Među istaknutim elementima su:

• potencijalno smanjenje emisija u odnosu na klasične procese
• korištenje zatvorenih sistema vode
• mogućnost iskorištavanja nusproizvoda
• visok nivo tehnološke razvijenosti procesa

Istovremeno, u analizi se naglašava da je područje Kupresa hidrogeološki osjetljivo, zbog čega bi bilo nužno kontinuirano praćenje podzemnih voda, što se navodi kao standardna praksa za ovakve projekte.

Analiza kao informativna osnova

Naglašeno je da dokument ne predstavlja regulatorni akt niti zamjenu za studiju utjecaja na okoliš, već dodatni stručni materijal koji može poslužiti kao osnova za donošenje odluka nadležnih institucija i lokalne zajednice.

Ranije je postojala odluka Općinskog vijeća Kupres da se angažira nezavisno stručno tijelo za analizu projekta, no nikada nije obznanjeno ko je angažovan i da li je sprovedena spomenuta odluka.

Novi regulatorni kontekst na Kupresu

U međuvremenu se oglasio i direktor BH Magnezija Jan Wever, koji je negodovao zbog ograničenja koje je donijela Općina Kupres.

“Želimo napomenuti da je pravo općine donijeti svoju odluku i mi se ne namjeravamo miješati u taj proces, niti to možemo. Smatramo važnim naglasiti kako ovakve odluke moraju biti donesene transparentno i usklađene s postojećim postupcima koji su u toku. Donošenje novih ograničenja tokom trajanja postupaka, bez jasne komunikacije i uključenja svih relevantnih sudionika, dovodi i nadležne institucije i investitora u situaciju pravne i proceduralne neizvjesnosti kakva nije uobičajena u ozbiljnom investicijskom okruženju”, poručio je Wever.

U proteklom periodu su na području Kupresa donesene nove zone zaštite voda, koje bi mogle utjecati na mogućnost realizacije projekta, ali i na druge aktivnosti u tom području.

“Do danas se nitko iz općine nije obratio investitoru kako bi obavijestio da se zemljište u vlasništvu kompanije BH magnezij/minerali d.o.o. nalazi u planiranoj ili postojećoj vodozaštitnoj zoni. Također nije zaprimljen nijedan službeni dokument, ni prije donošenja odluke niti nakon odluke općine”, istakao je investitor.

“Ova analiza je bila potrebna kako bi svi, od lokalnog stanovništva do donositelja odluka, imali pristup stručnim i relevantnim informacijama. Smatramo da je to minimum odgovornosti u ovakvom projektu. Mjesecima smo gledali kako se manipulira informacijama i dovodi javnost u zabludu, prezentacijom od ljudi koji nisu za to bili stručni niti su radili u pravom interesu građana Kupresa. Kupres treba štititi svoju prirodu i paralelno razvijati gospodarsku djelatnost u suprotnom će se nastaviti postojeći demografski trendovi, a to vjerujem nitko dobronamjeran ne želi”, dodao je Wever.

Ove odluke otvaraju dodatna pitanja u vezi s usklađivanjem prostornih planova, zaštite okoliša i potencijalnih investicija, što će, kako se očekuje, biti predmet daljih procedura i analiza.

Širi ekonomski kontekst

Prema procjenama koje se navode u vezi s projektom, njegov eventualni razvoj mogao bi imati ekonomske efekte kroz lanac dobavljača, uslužne djelatnosti i zapošljavanje. Prema ekonomskoj analizi, oko 103 miliona KM godišnjih operativnih troškova ostaje u BiH, dok ukupan godišnji učinak na domaću ekonomiju doseže oko 188 miliona KM kroz lanac dobavljača, usluge i potrošnju domaćinstava.

Uz više od 30 miliona KM godišnjih fiskalnih efekata za BiH, riječ je o projektu koji ima potencijal biti važan doprinos industrijskom razvoju, zaposlenosti i javnim prihodima države, pokazala je analiza.

Istovremeno, konačna realizacija zavisit će od više faktora, uključujući regulatorne procedure, procjene utjecaja na okoliš te stavove lokalne zajednice i nadležnih institucija.

Stručna analiza tako predstavlja jedan od elemenata u širem procesu odlučivanja, koji uključuje i okolišne, pravne i društvene aspekte potencijalne investicije.

Bez obzira na nalaze ove ili bilo koje druge analize, investitor ističe da se pogon za proizvodnju magnezija na ovoj lokaciji neće razvijati bez podrške lokalne zajednice, ali naglašava da ostaje otvoren za razvoj na drugoj lokaciji, koja će biti usklađena sa prostornim planom, zonama i drugim propisima.

“Ukoliko do takvog ishoda uistinu dođe, gubitak višemilijunske investicije ne samo za Kupres, nego i cijelu BiH, može značiti da još uvijek šalje poruku ostalim investitorima i evropskoj zajednici da BiH nije stabilno okruženje, spremno za razvoj i prihvaćanje ozbiljnih investicija, pa ni evropskih standarda”, navodi investitor.

Kompletna analiza nalazi se na ovom linku.