Zavod zdravstvenog osiguranja i premijer Vlade SBK poručili da nema diskriminacije građana u procesu liječenja u Hrvatskoj

Povod su dokumenti vezani za sporazum između Zavoda za zdravstveno osiguranje SBK i Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, kojim se reguliše pružanje određenih zdravstvenih usluga u Republici Hrvatskoj.

Iz Naroda i Pravde tvrde da dokumentacija, koju su kako navode dobili nakon sudskog postupka, potvrđuje da “građani istog kantona, sa istim zdravstvenim osiguranjem i istim dijagnozama, nemaju ista prava” te da se radi o “sistemskoj diskriminaciji građana koji imaju isključivo državljanstvo Bosne i Hercegovine”.

U svom saopćenju ističu kako Vlada SBK i Zavod za zdravstveno osiguranje SBK, prema njihovom stavu, provode praksu u kojoj “jedni imaju pravo na liječenje na trošak ZZO, drugi nemaju”, što ocjenjuju diskriminacijom u sistemu javnog zdravstva.

Također navode da je sporazum ranije bio uskraćen javnosti uz obrazloženje da je riječ o povjerljivom dokumentu, zbog čega su pokrenuli sudski postupak kako bi došli do njegovog sadržaja.

S druge strane, iz kabineta premijera Vlade SBK Tahira Lende odbacuju tvrdnje o diskriminaciji.

U dostavljenom odgovoru navodi se da Vlada Republike Hrvatske omogućava liječenje u toj zemlji građanima koji imaju hrvatsko državljanstvo, bez obzira na nacionalnost, te da sporazum ima i finansijski efekat na rad kantonalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja.

Kako je istaknuto, cilj sporazuma je smanjenje izdvajanja za liječenje van kantona, dok bi, prema njihovom stavu, diskriminacija postojala tek u slučaju da se nekome onemogući liječenje u Republici Hrvatskoj.

Detaljno obrazloženje portalu Klix.ba dostavio je i Zavod za zdravstveno osiguranje SBK, koji naglašava da je sporazum zaključen uz saglasnost Vlade kantona i odluku Upravnog vijeća Zavoda te da je njegov osnovni cilj osiguravanje dostupnosti zdravstvenih usluga koje se ne mogu pružiti u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar.

Iz Zavoda posebno ističu odredbu sporazuma prema kojoj se troškovi liječenja za osiguranike koji nisu državljani Republike Hrvatske, a koji uz prethodnu saglasnost budu upućeni na liječenje u Hrvatsku, finansiraju iz sredstava Zavoda.

Kako navode, iz te odredbe “jasno proizlazi da se i svim ostalim osiguranicima ne uskraćuje pravo na liječenje u Republici Hrvatskoj, već se uređuje način finansiranja troškova liječenja”.

U saopćenju Zavoda dodatno se pojašnjava da troškove liječenja za osiguranike koji imaju hrvatsko državljanstvo i prebivalište u Bosni i Hercegovini snosi budžet Republike Hrvatske, što, prema njihovim riječima, za Zavod predstavlja značajne finansijske uštede.

Naglašavaju da sporazum, prema njihovom tumačenju, ne uskraćuje prava ostalim osiguranicima, već definiše različite modele finansiranja liječenja te da “ne postoje osnovi za tvrdnje o postojanju diskriminacije osiguranika po osnovu državljanstva”.

Rasprava o ovom pitanju tako je otvorila širu javnu debatu o načinu finansiranja liječenja van Bosne i Hercegovine, tumačenju jednakosti prava osiguranika, dok nadležni tvrde da su svi jednaki.