Vlada FBiH povukla novi zakon o sukobu interesa i sada komotno za direktore imenuje članove porodice
Vlada Federacije BiH je na jučerašnjoj sjednici, na prijedlog federalnog Ministarstva pravde donijela rješenje kojim se na dužnost direktora Kazneno-popravnog zavoda zatvorenog tipa u Zenici na period od četiri godine imenuje Rusmir Isak, sin ministra unutrašnjih poslova FBiH Rame Isaka.
U javno preduzeće ne može, ali u javnu ustanovu može
Da li se u ovom slučaju radi o sukobu interesa, pitali smo direktoricu Transparency International BiH Ivanu Korajlić. Ona kaže da je ovo imenovanje sporno, prije svega, iz opštih principa Zakona o sukobu interesa.
“Zakon propisuje da u ovim situacijama niko od nosilaca javnih funkcija ne bi trebao da gleda lični interes, već da uvijek prednost ima javni interes. Nažalost, s obzirom na to da su na manjkavi zakoni, oni ne propisuju ovakve situacije. Recimo, imate definisane bliske srodnike u javnim preduzećima i na nekim drugim pozicijama, ali nema za javne ustanove. Bez obzira što se ovdje radi o javnoj ustanovi na nivou Federacije, gdje rukovodstvo imenuje Vlada FBiH, a čiji je član gospodin Isak, koji praktično na taj način može utjecati da njegov sin bude imenovan”, ističe za Buku Korajlić.
Ona pojašnjava kako su odredbe zakona u BiH toliko usko postavljene da i u navedenom slučaju, ukoliko ga neko bude razmatrao, može utvrditi da se ne radi o sukobu interesa, bez obzira na opšte principe.
“S druge strane, imamo situaciju da se Zakon o sukobu interesa u Federaciji ne primjenjuje već deset godina i praktično nema ko da utvrdi da li se radi o sukobu interesa ili ne. Međutim, ovo je jedan od primjera koji pokazuje koliko nepotizam i određene lične interesne veze imaju prednost u odnosu na bilo šta drugo kod nas u Bosni i Hercegovini. Nevjerovatno je da je, zapravo, cijela porodica na pozicijama i na javnim funkcijama na nivou Federacije, a da se to desilo eto sasvim slučajno”, govori direktorica Transparency International BiH.
Povukli zakon da ga dorade i nikad ga nisu vratili
Prošle godine je u parlamentarnu proceduru upućen novi zakon o sukobu interesa, ali nikada nije usvojen, iako je usvajanje tog zakona dio 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Nakon imenovanja nove Vlade FBiH na čelu s premijerom Nerminom Nikšićem, povučeni su svi zakoni koji su do tada bili u parlamentarnoj proceduri, ali zakon o sukobu interesa nikada nije vraćen niti je usvojen. Korajlić smatra da novi zakon o sukobu interesa nije slučajno povučen iz procedure.
“Zakon koji je bio u parlamentarnoj proceduri je u svakom slučaju mnogo opširniji i sveobuhvatniji od ovoga koji je sada na snazi. I zaista mislim da nije slučajno povučen iz procedure kada je nova Vlada imenovana, pod izgovorom da se revidiraju zakoni. Drugi zakoni su vraćeni u proceduru, ali zakon o sukobu interesa, kao i zakon o prijaviteljima korupcije nisu. Očigledno je da upravo zbog ovakvih situacija kao što je današnja i nema spremnosti Vlade da se ovakvi zakoni usvajaju, jer bi onemogućili u velikoj mjeri ovaj vid imenovanja po porodičnoj osnovi i po nekakvim ličnim interesima. Sve ovo pokazuje sav apsurd sistema i bilo kakvih preventivnih mehanizama kada govorimo o korupciji u Bosni i Hercegovini, koliko su, zapravo, slabi i nepostojeći. Sve ovo nam pokazuje da se nema nikakvog obzira ni prema javnosti ni prema javnom interesu”, naglašava Korajlić.
Iako su zakoni koji su značajni za put ka Evropskoj uniji povučeni iz procedure i nisu usvojeni, gotovo svakodnevno predsjednike stranaka koje čine vlast u Federaciji BiH (SDP, Naša stranka, NiP i HDZ BiH) možemo čuti kako govore da su izričito za evropski put Bosne i Hercegovine i da rade na tome. No, stanje na terenu to baš tako i ne pokazuje.
“Mi smo upozoravali od početka na to, da s jedne strane stalno imate priču o tome kako se ide udarnički u borbu protiv korupcije, kako se ide na provođenje reformi i slično, u suštini ništa od toga ne vidimo od nove vlasti. Bave se raspodjelom pozicija, kada govore o korupciji, govore samo o primjerima korupcije iz prethodne vlasti, dok evo vidimo da se apsolutno ništa ne radi na provođenju i unapređenju antikorupcijskih zakona, institucionalnog okvira i svega ostalog. Čim su ovi zakoni povučeni iz procedure, mi smo pozivali na to da se što prije vrate, obraćali smo se i Vladi, ali nikakav odgovor nismo dobili u tom pogledu. Mislim da je apsolutno više teško očekivati i vjerovati u bilo kakvu priču o posvećenosti borbi protiv korupcije i evropskom putu. Uostalom, vidimo šta se sve dešava na državnom nivou i kakvi se, zapravo, zakoni usvajaju i oko čega se pravi problem”, zaključuje Korajlić.