Uskoro film o Ajvaz-dedi – Voda iz stijene
Udruženje „Bošnjačka asocijacija 33“ iz Sarajeva nakon višegodišnjeg rada i djelovanja svojih članova uspijeva da finišira aktivnost na početku snimanja filma o Ajvaz-dedi „Voda iz stijene“. Razgovarali smo sa Sakibom Beganom, direktorom filma.
-Sada smo se dali u aktivnosti na prikupljanju početnih sredstava i traženje sponzora za finansiranje igranog filma o Ajvaz-dedi „Voda iz stijene“. Važno je da imamo veliku podršku od istaknutih ljudi u Bosni i Hercegovini kao što je podrška Bakira Izetbegovića, dr. Mustafe Cerića, uspostavili smo dobre veze i sa prijateljima u Turskoj gdje planiramo novu posjetu. Planirali smo snimanje završiti u 2019. godini i da bude film prikazan na Sarajevo film festivalu u Sarajevu 2019. godine, kaže na početku razgovora Sakib Began.
Osnovna obilježja filma, učesnici, glumci!
-Film ima šest nosivih uloga, pet muških i jednu žensku, odabir se vodi među najboljim bh. glumcima. Uz to imamo i šest sporednih ali važnih likova, i oko 50 do 60 statista. Postoje određene naznake da u ovim aktivnostima uključimo i određene glumce iz Turske. Film bi bio sniman na više lokacija, ovisno o scenama. Do aprila biće utvrđene lokacije za snimanje scena. Tu je planirano obezbjeđivanje 15 trkaćih jahaćih konja za askere – turske vojnike i pet teglećih konja.
Ko su vam saradnici?
-Ima tu veliki krug poznatih ličnosti. Uz Sinanovića, Sidrana tu su redatelj Mirza Pašić, zatim Hamza Ražnjatović i drugi. O glumcima biće govora kada potpišemo ugovore.
Prusac će uskoro biti centar u okupljanju i radu glumaca, filmskih stvaralaca?
-Nakon snimanja kultnog filma Bitka za ranjenike sada drugim povodom i druga plejada glumaca dolazi u naš Prusac. Film bi trebao u što većoj mjeri da predstavi vrijeme i život u periodu kada je živio Ajvaz-dedo. Ajvaz-dedo rođne je u Jataganu u blizini Beledija – Akhisar u Turskoj. U Bosnu je došao da širi islam. Sudbina je tako htjela da dođe u Prusac – Akhisar. Tu je odlučio da nastavi život. U filmu će se predstaviti život bez vode, velike vrućine, raspuknuće stijene, dovođenje vode u drvenim cijevima – tomrucima. Autor scenarija uspijeva da rasvijetli i period života u Bosni s kraja XV i prvoj polovini XI stoljeća.
„Prema legendi, Ajvaz–dedo je živio i djelovao u Pruscu. U njegovo doba u Pruscu nije bilo tekuće vode. Ajvaz-dedo je iznad Prusca pronašao vrelo do kojeg je bilo teško doći zbog strmog i krševitog puta. Voda iz ovog vrela nije mogla dolaziti do Prusca zbog stijene koja se ispriječila ispred nje. Na ovu stijenu je Ajvaz-dedo je išao sedam ponedjeljaka po starom Jurjevu i Bogu dovu činio da se stijena rascijepi i da kroz nju voda u Prusac dođe. Taman kada je navršio erbein – četrdesetu jutarnju dovu vidje u snu kako su se dva ovna sudarila pa odmah rastavila. Sutradan kada je opet došao, našao je stijenu na dvije strane rastupljenu, te je kroz nju vodu do Prusca proveo“.
Vi ste posebno saradnju razvili sa Mirsadom Sinanovićem i Abdulahom Sidranom!
-Da to su naši velikani sa kojima uvijek vrijedi se još više družiti. Prozni pisac i publicist Mirsad Sinanović uspio je, nakon desetogodišnjeg proučavanja historijske građe i ispisivanje više verzija scenarija, doći do verzije koja omogućava pristup snimanju, to jest realizaciju scenarija.
-Sve što se u vezi sa motivom Ajvaz-dede i narodne tradicije okupljanja na Ajvatovici smatra mitologiziranjem i bajkovitim pripovjedanjem za djecu, autor u scenariju postavlja kao prirodnu, realnu, pa i realističku priču. Puno opravdanje za takav pristup ima u činjenici da Ajvaz-dedo uistinu jeste stvarna historijska ličnost, koju historijski dokumenti pominju sa punom mjerom naučne relevancije, kaže u svojoj preporuci akademik Abdulah Sidran, književnik i filmski scenarist.
Sakib ef. Began završio je Gazi Husrev-begovu medresu 1982. godine. Radi kao imam u Handanija džamiji u Pruscu. Sarađivao je sa eminetnim imenima koji su snimali ili pisali o Ajvatovici, Pruscu, Ajvaz-dedi, Hasan Kafiji… Poseban angažman u snimanju dokumentarnih filmova sa dr. Enverom Imamovićem, film „Ajvaz dedin san“, sa TRT film „Od Banja Luke do Ajvatovačke stijene“, savjetnik na romanu „Ajvaz dedin san“, dr. Envera Imamović, učesnik u filmu „400 godina od smrti Hasana Kafije“, prilozi na RTV Bugojno, te većem broju emisija na radiju kao i u printanim medijima. Učesnik je i predsjednik Inicijativnog odbora za organizaciju Ajvatovice 1990. i Ajvatovice 1991. godine. Vrlo često je domaćin mnogobrojnim delegacijama koje dolaze u Prusac, posebno iz Turske.