U organizaciji AM SDA Bugojno promovisana knjiga ‘Naser, od Gazimestana do Haga i nazad’

U petak, 15.04.2016. godine u prepunoj Kristalnoj sali Općine Bugojno u organizaciji Asocijacije mladih OO SDA Bugojno u povodu Dana Armije RBiH promovisana je knjiga „Naser od Gazimestana do Haga i nazad“, autora novinara i publiciste Avde Huseinovića.

U ovoj knjizi Naser Orić, ratni komandant odbrane Srebrenice, po prvi put priča svoju životnu priču.

-Želim da vam čestitam 15. april Dan Armije Republike BiH. Asocijacija mladih SDA Bugojno u svom godišnjem nekom programu uvijek nastoji da obilježi nama značajne historijske datume. Jedan od tih datuma je i 15. april, Dan Armije RBiH. Naša Armija je nadljudskim snagama branila i očuvala integritet, dostojanstvo Bosne i Hercegovine, naše domovine. Sa ovoga mjesta želim da poručim mladima, da moraju da znaju svoju historiju, da nesmiju da zaborave stradanja koja su se nama desila, kada je bila izložena naša domovina. Večerašnja promocija govori o jednom strašnom zločinu, govori o Srebrenici, našoj velikoj rani. U Srebrenici je mučki ubijeno preko 8.000 muškaraca, žena i djece. Nakon Drugog svjetskog rata predstavlja najveći zločin koji se desio na zemaljskoj kugli. Stoga večeras dok stojim pred vama ovdje i u toku ove promocije, želim da prenesem poruku mira, poruku jedinstva i poruku suživota, ali i poruku da ne smijemo da zaboravimo, da ćemo da se sjećamo, zbog naših poginulih boraca, zbog naših šehida, na kraju krajeva budućnosti naše djece. Još jednom čestitam vam Dan Armije RBiH – rekao je dr. Nedžad Jusić, predsjednik Asocijacije mladih SDA Bugojno. 

Promotori knjige su bili profesor Nedžad Milanović, publicista i novinar Kemal Balihodžić, autor knjige novinar i publicista Avdo Huseinović i Naser Orić. Moderator promocije knjige bila je Azra Karalić, novinar.

U knjizi Orić daje odgovore na sva pitanja koja su se postavljala od 1992. godine do danas, iznoseći detalje najstrašnijih scena i događaja koji su se dešavala u ratnom periodu. Nastajanje knjige trajalo je tri godine, a Naserovu ispovijest dokumentovao je i uobličio novinar i publicista Huseinović.

-”Nije bilo teško skupiti sve dokumente koliko je trebalo vremena da uradimo to onako kako smo željeli. Ono što je najvažnije je da, kada smo krenuli prije tri godine u ovaj projekt, zacrtali smo da ćemo probati to uraditi i da nećemo robovati terminima. Tek na proljeće kada smo se usaglasaili da je to ono što želimo, odlučili smo napraviti promociju pred godišnjicu Srebrenice”, rekao je Huseinović. Za Orića je rekao da je to historijska ličnost koji je to postao sa svojih 25 godina i preko čijeg su se imena prelamali mnogi važni historijski događaji.

“To je čovjek koji je obilježio jedan važan period kada je u pitanju agresija na BiH na području srednjeg Podrinja. Ta epopeja je nešto što me je vodilo. Fascinantno je da je taj čovjeke sa 25 godina u trenutku kada su pali Bijeljina, Zvornik, Bratunac, Srebrenica, Višegrad smogao snage da sa 20-30 momaka digne ustanak na granici sa Srbijom i od te teritorije načini slobodnu teritoriju koja je bila najveća u periodu 1992. godinu koju je kontrolisala Armije Republike BiH, a bio je stalno izložen artiljeriji i avijaciji, svih vojski. Tada je već bilo jasno zašto je postao heroj svog naroda u BiH, a kasnije i šire”, rekao je Avdo Huseinović.

Poslije okupacije Srebrenice uslijedili su teški dani za Nasera Orića. Odlazi u Hag gdje je proveo tri godine i časno se branio, kako Huseinović kaže, put bosanskog vojnika na području srednjeg Podrinja, te se vratio kao pobjednik. No, ni tada nisu prestali problemi.

“U knjizi ima jedno poglavlje koje se zove ‘Opet sude mi’. Opisujemo druge situacije. Danas je on slobodan čovjek koji je izašao očeličen od svih bitaka”, dodaje Huseinović.

Knjiga ima 420 strana i uz nju je priloženo 200 dokumenata koji svjedoče o svim dešavanjima. Orić u njoj govori i o najtežim trenucima.

“Rekao mi je kako mu je najteže bilo kada je preko sistema radioveza slušao priče o tome kako srpski vojnici siluju bosanske žene i djevojke u Bratuncu a nije moga ništa uraditi jer je bio kilometrima daleko. Pričao mi je i o slučaju kada je pala granata u mjestu Lovci. Poginula je trudnica, a njemu nije ništa bilo. Ta slika ga i danas proganja”, ispričao je Huseinović.

Orić je dodao i to da mu je najteže bilo gledati ljude koji očekuju pomoć, koju on nije mogao pružiti.

“Opisivao sam stanje u Srebrenici kada nismo imali lijekova, kada smo svojim borcima morali sječi noge običnim testerama za siječenje željeza, o čemu imaju i video zapisi. To je ono najgore što mi se urezalo u pamćenje, jer čovjek od 25 godina, a 80.000 duša za vratom. Svi gledaju u tebe, traže pomoć, a nemamo pomoć. To je bilo vrlo teško”, prisjetio se Orić.

O detaljima knjige nije htio govoriti, rekavši da se svi odgovori nalaze u njoj. O tome kakvu reakciju na nju očekuje Orić je rekao: Ne bi bilo dobro da ne bude reakcije.

Istakao je kako se ne stidi niti jednog dijela svog života, što je i pokazao opisima u ovoj knjizi.

“Kada smo krenuli da radimo priču, odlučili smo da nećemo robovati nikakvim terminima. Naser Orić je historijska ličnost. Rijetki su ljudi koji za života postanu historijske ličnosti, putem čijeg imena su se prelamali mnogi historijski događaji. Obilježio je važan period u vrijeme agresije na Republiku BiH na području Srednjeg Podrijnja”, kazao je novinarima autor knjige.

Dodao je kako mu je bila jako važna ta epopeja, epopeja čovjeka koji sa 25 godina života, kada agresor zauzima gradove, da takav čovjek smogne snage i sa momcima, svojim saborcima, digne ustanak na samoj granici sa Srbijom, koji se bori snagama nadmoćnijim u tehnici i ljudstvu, koji se bori sa raznoraznim paravojnim formacija, sa JNA.

Knjiga u 16 poglavlja čitaoce upoznaje o danima djetinjstva, boravku u Specijalnoj jedinica MUP-a Srbije, kada se nalazio u ličnoj pratnji Slobodana Miloševića, ratnim događajima u Srednjem Podrinju, o genocidu u Srebrenici, životnim nevoljama nakon Dejtona, odlasku i boravku u pritvoru Haškog tribunala te događajima koji su ga pratili po povratku iz Haga.

Naser Orić u izjavi za medije kazao je da je zaista bilo  dosta teških trenutaka, ali najteže mu je bilo cjelokupno stanje u Srebrenici i kada nismo imali lijekove za  ranjene borce. To mi se najgore urezalo u pamćenje”.

“Knjiga je prilagođena i običnim ljudima da je mogu što bolje razumijeti, da razumiju dešavanja od ‘92 do ’95. Dao sam detalje koji su dostupni, dokumentovani”, kazao je Orić.

Na pitanje čemu naslov “od Gazimestana”, Orić je kazao da je i to dio njegovog života, “ne stidim se svih segmenata mog života, od rođenja, do mog rada u Beogradu, rata, sve sam to opisao u knjizi”.

O autoru:

Avdo Huseinović (Sarajevo, 1973.) je bio borac Prvog korpusa Armije Republike BiH tokom cijelog rata. Svojim djelovanjem na očuvanju istine o prethodnom ratu Avdo Huseinović je, kako ističu bosansko-hercegovački mediji, „na sebe preuzeo odgovornost čuvara našeg kolektivnog sjećanja“. Do sada je snimio pet dokumentarnih filmova o najbolnijim i najstrašnijim događanjima za vrijeme agresije na BiH: „Vanzemaljci iznad Sarajeva“ (2008.), „Krvavi ples po šeheru“ (2010.), „Daleko je Tuzla“ (2010.), „Bosna ili smrt“ (2011.) i „A bili su samo djeca“ (2012.). Prije knjige „Naser – od Gazimestana do Haga i nazad“ napisao je knjigu „Dželati naroda mog“ (2009.), koja faktografski tretira najveće ratne zločine nad Bošnjacima u ratu od 1992.-1995. godine.

Trenutno radi dva nova dokumentarna filma. Prvi je priča o Višegradu, gradu koji je kroz historiju metafora ponovljenih genocida nad Bošnjacima Podrinja, u kome je u prethodnom ratu ubijeno oko 3.000 Bošnjaka, od toga veliki broj djece. Pritom je interesantno da su tokom agresije na BiH višegradski borci imali velike zasluge u odbrani Istočne Bosne, posebno Goražda. U radu je i film o Prijedoru – bolna i nedovoljno istražena priča o srpskim konclogorima i genocidu nad Bošnjacima.