U Bugojnu nastavljen trend porasta razvoda braka: Najviše ih puca zbog preljube
Posljednja i najteža odluka bračnih parova svakako je razvod braka, a na koji se odlučuje sve veći broj supružnika u cijeloj Bosni i Hercegovini. Kako navodi praksa kao najčešći razlog za razvod su preljuba, razlike u pogledima na život, međusobno nerazumijevanje, navode kako ne osjećaju više ljubav prema partner, poroci i ekonomske neprilike, a svi oni koji se odluče za rastavu moraju biti spremni za izdvajanje i značajnih finansijskih sredstava.
U Bosni i Hercegovini zabilježen je porast broja razvedenih brakova. Općinski sud u Bugojnu zatrpan je brakorazvodnim parnicama, a broj takvih sudskih predmeta povećava se iz godine u godinu.
Prema podacima Matičnog ureda u Bugojnu u 2025. godini na području općine zabilježena su 144 razvoda.
Na području općine Bugojno brak je u 2025. godini sklopilo 233 parova, prenosi bug.ba.
Parovi koji se žele razvesti a imaju djecu, ili je žena trudna, prije pokretanja postupka dužni su se obratiti centru za socijalni rad i podnijeti zahtjev za posredovanje. Ova mogućnost se, prema Porodičnom zakonu FBiH, daje i bračnim partnerima bez djece.
Psiholozi kažu kako su se u društvu mnoge stvari promijenile u odnosu na period prije rata. Brak i njegova funkcija te uloga porodice u društvu nemaju težinu niti mjesto koje su imali ranije te su gurnuti na marginu društva.
Nedostatak empatije i razumijevanja
O razlozima razvoda braka pričali smo i sa sociologom Biljanom Milošević koja je istakla da razvod nije nimalo prijatna stvar ni za jednu osobu koja se nađe u tim prilikama ili neprilikama, a razlozi za okončanje bračne zajednici su brojni.
“Tu je problem u međuljudskoj komunikaciji, u stvari međuljudskim odnosima, koji je u principu višeslojan. Dakle, ne možemo reći koliko god su sve te situacije, odnosno priče, slične, svaka nosi neku svoju boju, notu, što bi se reklo. Uglavnom, nedostaje empatije među ljudima, razumijevanja, komunikacija je vrlo površna”, ističe Miloševićeva.
Kaže da se u obzir može donekle uzeti i nepromišljenost oko ulaska u takvu vrstu odnosa, s obzirom da se ljudi vrlo često “zalete” u brak. Osim toga, neke bračne zajednice se kreiraju na temelju kalkulacije.
“Znamo kako to obično završi, nije pravilo, ali obično završi kako bi to trebalo završiti. Ali gledajući generalno, u smislu da se izvuče neki zajednički sadržilac za sve te priče, to bi bile ekonomske prilike, migracije, nerazumijevanje, nepovoljna situacija u smislu društvenih okolnosti. To dodatno stvara tenzije i u okviru bračnih zajednice i negdje se ‘preliva’ u intimne kutke, utiče na porodičnu klimu, koja stvara tenzijske situacije. Ali mislim da je ključ svega komunikacija i iskrenost, koje u principu sve više manjka”, smatra Miloševićeva.
Komentarišući podatak da je najviše razvedenih osoba između 40 i 49 godina, Miloševićeva ističe da je tu bitno koliko su trajali ti brakovi. Dodaje, pak, da je nezgodno i nezahvalno govoriti uopšteno na ove teme, koliko god je slična situacija, svaki razvod je opet priča za sebe.
“Pitanje je koliki je njihov bračni staž, u kojim godinama su stupili u bračnu zajednicu, da li su bili ostvareni ili neostvareni. Kad kažemo ostvareni, tu mislimo da li su završili svoje obrazovanje, imali zaposlenje, neku materijalnu sigurnost i stabilnost u počecima svoje bračne zajednice. Pretpostavljam da su se ljudi uspjeli situirati i riješiti svoja neka egzistencijalna pitanja, da su ‘svoji na svome’, prosto rečeno. Međutim, tu dolazi i do razotkrivanja, demistifikacije druge osobe, partnera, da to nije prava slika onoga kako žele da žive život”, navodi sociolog za Euronews BiH.
Nasilje u braku
Druga stvar, koju ne smijemo zanemariti, nažalost jeste puno nasilja, gdje žene još uvijek puno trpe u partnerskim zajednicama.
“U početnim godinama bračne zajednice, možda se negdje i prelazi preko nekih stvari kao što su ljubomorni ispadi i scene, sve to treba negdje naglasiti i podvući. Možda su ljudi i žene, pogotovo žene, bili strpljiviji u nadi da će riješiti neke probleme. Međutim, kako godine prolaze, vrijeme prolazi, jasno vam je da svi na neki način progledaju. I zato su u tim nekim zrelim godinama ljudi potegnuli raskid bračne zajednice”, navodi Miloševićeva.
Ona kaže da svaki razvod ostavlja ožiljak na svima koji su povezani sa njim, dok su sa druge strane razvodi u pojedinim situacijama nužda, jer niko ne treba da trpi negativne i loše odnose u bračnoj zajednici.
Koliko košta razvod u BiH?
Advokat Vasilić kaže kako sudska obavezna taksa po tužbi za razvod košta 400 KM, a ukoliko angažujete i advokata taksa je između 200 KM i 300 KM, ovisno o težini slučaja. Tu su i sporazumni razvodi za koji sudska taksa iznosi 200 KM. Ukoliko bračni partneri nisu u mogućnosti da plate advokata, postoje centri za besplatnu pravnu pomoć šriom BiH.
“Ukoliko u braku postoje i djeca, onda je nužni prije pokretanja postupka pred sudom provesti postupak mirenja pred nadležnim centrom za socijalni rad. Otprilike 30-40 posto od ukupnog broja razvoda brakova, u odnosu na one koji su spremni napraviti sporazumni razvod, postaje konfliktan i kamen spoticaja su najčešće djeca. Kada djeca postaju oružje u rukama jednog roditelja, u cilju ostvarivanja cilje interesa, to je jako iscrpljujuće i za nas i sud i nadležne organe starateljstva. Pogoditi najbolji interes djeteta u takvim situacijama je jako teško.
Pomjerena dobna granica stupanja u brak
Advokat Vasilić kazao je kako je dobna granica stupanja u brak pomjerena na 33 godine za muškarce i 29 godina za žene, odnosno u brak se stupa u zrelom periodu.


