Stručnjak o stezanju obruča oko BiH: Gužve zbog EES sistema će potrajati i moramo biti spremni na to

Granice Bosne i Hercegovine sve češće su pod lupom europskih i regionalnih kontrola, a pojačane provjere i vraćanja bh. građana sa granice EU otvaraju nova pitanja o migracionim tokovima i viznoj politici u zemlji.

Prema podacima Granične policije BiH samo prošle godine evidentirano je čak 35.090 ulazaka državljana Turske više nego ih je napustilo Bosnu i Hercegovinu. Kada su u pitanju državljani Kine registrovano je 17.159 ulazaka više nego njihovog napuštanja teritorije Bosne i Hercegovine.

Nije poznato ni šta je sa 10.019 državljana Ruske Federacije. Naime, registrovano je više ulazaka nego izlazaka državljana Rusije iz Bosne i Hercegovine tokom 2025. godine.

Uz sve to, samo tokom posljednjih nekoliko dana na graničnim prijelazima Hrvatske sa Bosnom i Hercegovinom i Srbijom stvaraju se velike gužve i višesatne kolone. Razlog tome je početak potpune primjene novog europskog Sistema ulaska/izlaska (EES), koji se poklopio sa produženim vikendom i pojačanim prometom putnika.

Sistem ulaska/izlaska (EES) u potpunosti zamjenjuje ručno pečatiranje pasoša biometrijskim skeniranjem za državljane zemalja izvan EU, što uključuje i Bosnu i Hercegovinu.

Portal Radiosarajevo.ba, kontaktirao je Eldana Mujanovića, profesora na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA, da bismo dobili informaciju više.

Profesor Mujanović nam je kazao da je očekivao da će se pojaviti određeni porast broja osoba u statistikama, koji se odnosi na različite osnove zabrane ulaska u području Europske unije.

“Pa, kada je Europska unija, sada počela primjenjivati ovaj EES u punom kapacitetu, u nekoj početnoj fazi on je bio primjenjivan po nekoliko sati dnevno na graničnim prijelazima. Međutim, kao što je poznato, sada je počela potpuna primjena i očekivano se pojavio određeni porast broja osoba u statistikama, koji se odnosi na različite osnove zabrane ulaska u području Europske unije”, priča nam Eldan Mujanović.

Pojačane kontrole na granicama Europske unije sve češće rezultiraju vraćanjem građana Bosne i Hercegovine, a jedan od najčešćih razloga jeste prekoračenje dozvoljenog boravka u bezviznom režimu. Upravo na to upozorava i profesor Mujanović, ističući da se podaci o boravku evidentiraju kroz europske informacione sisteme, što omogućava brzu provjeru pri svakom pokušaju ulaska.

“Među tim osobama, preovladava osnova koji se odnosi na prekoračenje broja dana boravka na području Europske unije u bezviznom režimu, dakle, to je onaj broj 90 kroz 180. Šta tu želimo da kažemo, ukoliko je osoba ranije bila evidentirana, dakle, prekoračila informacijski sistem i druge baze podataka, odnosno da je već boravila u području Europske unije više od tog dozvoljenog broja. Ona je sad praktično kroz verifikaciju na biometriji samo, identično ona kao takva i zabranjen je ulazak ili je prekoračila taj dozvoljeni broj boravka u bezviznom režimu. To i nije nekakav sigurnosni ili neki drugi osnov, već jednostavno imigracijsko pravilo koje na kraju dana primijenjuju sve države, uključujući BiH za one države koje dolaze iz trećih zemalja u bezviznom režimu”, dodao je Mujanović.

Profesora smo pitali “koji su drugi osnovi po kojima se građani Bosne i Hercegovine vraćaju sa granica EU”.

“Drugi osnovi su puno manji broj tih drugih osnova, oni se tiču zabrana zbog ranije izrečenih mjera pretjerivanja zabrane ulaska u države članica Europske unije, eventualno postojanje određenih prijetnji po nacionalnu sigurnost država članica. Dakle, sve one osnove koje propisuju važeći zakoni o strancima i EU pravila u domenu migracija”, dodao je Mujanović.

Stručnjaci ocjenjuju da su ovakve kontrole bile i očekivane, jer Europska unija uvodi sve naprednije sisteme granične provjere.

“To je nešto očekivano, dakle, ovaj sistem je samo omogućio jedno centralizovano, nadograđeno, tehničko rješenje, kad kažem nadograđeno, u smislu, po prvi put se koriste na ovakav način biometrijskih podaci, sistemski na sve osobe, koje ulaze i izlaze iz područja Europske unije, to je jedan veliki iskorak koji je učinjen nakon niza godina koje su prethodile ovome, u smislu kapaciteta i pravnog okvira i sigurno će u narednom periodu ovaj sistem biti usavršavan i da će to doprinijeti većoj sigurnosti cjelokupne Europske unije”, ističe Mujanović za portal Radiosarajevo.ba.

Očekuje se da će novi sistem donijeti i određene poteškoće za putnike, prije svega u vidu dužih zadržavanja i gužvi na graničnim prelazima prema Europskoj uniji. Međutim, takva situacija će, prema procjenama, trajati do trenutka kada Bosna i Hercegovina postane članica EU i Šengenskog prostora.

“Za nas će biti veliki problem vezano je za gužve u smislu dužine i vremena čekanja zapravo na području granica Europske unije, ali to će trajati do onog momenta dok ne budemo i sami članica Europske unije i članica šengenskog prostora”, naglašava Mujanović.

Bosna i Hercegovina već godinama ima bezvizni režim s Kinom, Rusijom i Turskom, što Europska unija često navodi kao jednu od tačaka koje BiH treba uskladiti u procesu integracija.

Istovremeno, bilježi se trend rasta dolazaka državljana tih zemalja u BiH, uglavnom iz legitimnih razloga poput turizma, poslovnih i drugih posjeta.

“Bosna i Hercegovina sa Kinom, Rusijom i Turskom dugi niz godina ima bezvizni režim. To je nešto što Europska unija stalno stavlja kao određenu vrstu nedostatka koju Bosna i Hercegovina bi trebala da otkloni u kontekstu da uspostavi vizni režim sa ovim i još nekim državama, pogotovo za Tursku, Rusku federaciju i Kinu.

Međutim, primjetan je stalno trend povećanog broja dolazaka državljana ovih država na područje Bosne i Hercegovine, što iz nekakvih legalnih, legitimnih razloga, kao što je turizam, poslovanje, biznis i tako dalje”, zaključuje profesor Mujanović.

Pozitivno je što se u posljednje vrijeme bilježi smanjenje broja iregularnih migranata u privremenim prihvatnim centrima u BiH, uključujući Lipu i Blažuj.

“Ono što je dobra stvar u novije vrijeme je da se smanjio definitivno broj. Dakle, smanjuje se broj neregularnih imigranata u prirodnim privatnim centrima u Bosni i Hercegovini. U Lipi i u Blažuju smanjuje se očigledno i obim aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa, na tom radi dosta SIPA i granična policija, Tužilaštvo i Sud BiH i to je nešto na čemu treba dalje rasti. U ovom trenutku je uvođenje viznog režima za Tursku, Rusiju, Kinu, i neke druge države prevashodno političko pitanje, teško se može u nekom skorijem vremenu očekivati da se to desi, ali s druge strane, evo rekao sam, jedan od dobrih recepata je poslovanje s EU, agencijama EU, državama članicama, naravno i saradnjom s tim državama, i Rusijom, Kinom i Turskom, također i regionalna saradnja, da se spriječi, pogotovo da se spriječi ovaj pristup organizovanih kriminalnih grupa koji se bavi krijumčarenjem ljudi. Mislim da se to može na takav način držati pod kontrolom. Nikada se neće iskorijeniti, ali sama EU uprkos svim sistemima nije iskorijenila ilegalne imigracije, ali se definitivno pokazuje smanjenje”, dodao je Mujanović.