Sindikat poručuje: Radnici ne smiju plaćati bolovanje, sve ostalo je stvar države i poslodavaca
Sindikatima u Federaciji Bosne i Hercegovine nije presudno ko će snositi trošak bolovanja – poslodavci ili zdravstveni zavodi – ali jasno poručuju da radnici ne smiju biti ti koji će ga plaćati.
Nakon što su poslodavci ponovo zatražili da obaveza finansiranja bolovanja bude skraćena sa 42 na 15 dana, rasprava o izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju ponovo je otvorila oštar sukob između dvije strane.
Dok poslodavci traže da trošak bolovanja snose svega 15 dana umjesto sadašnja 42, sindikati jasno poručuju da na takav prijedlog neće pristati.
Posebna sjednica ESV-a
O ovom pitanju raspravljat će se na posebnoj tematskoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH u martu, a očekuje se jedna od najnapetijih rasprava u posljednje vrijeme.
Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, za Faktor je rekao da je njima bitno da radnik ne plaća 42 dana bolovanja, a da li će to biti poslodavac ili zavodi, to sindikat i radnike ne interesuje.
– Mi smo rekli ko god da preuzme, nama je svejedno, bitno je da to radnik ne plaća, iz Ministarstva zdravstva FBiH su rekli da zavodi to ne mogu plaćati, da nemaju novac za to – kazao je Kurtović.
Što se tiče problema “lažnih bolovanja”, Kurtović isitče da to treba da rješavaju poslodavci i zavodi sa ljekarima.
– U Njemačkoj su to rješili tako što, ako je radnik na bolovanju više od 20 dana, onda ljekar koji mu vodi bolovanje mora da obrazloži zašto i dati izvještaj – objašnjava Kurtović.
A kada je u pitanju plaćanje, Kurtović tvrdi da je poslodavcima sa četiri posto, smanjeno plaćanje zdravstvneog na dva posto, a da radnici izdvajaju od svojih plaća 12,5 posto.
Teret na zavodima
Jasmina Biščević-Tokić (SDA), zastupnica u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine i doktor medicine rada, za Faktor ističe da u slučaju skraćivanja perioda bolovanja na 15 dana, kako predlažu poslodavci, teret bi prešao na kantonalne zavode zdravstvenog osiguranja.
– To bi zahtijevalo uključivanje svih kantona, direktora zavoda i ministara zdravstva, što je dug i kompleksan proces. Osim toga, mnogi zavodi nisu finansijski sposobni da snose ove dodatne troškove, što čini prijedlog neodrživim.
Također, čudno je što poslodavci i Ekonomsko-socijalno vijeće FBiH selektivno primjenjuje Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH i ističe zloupotrebu bolovanja, ali uopće ne komentariše odluku Vlade FBiH o minimalnoj plaći.
Ta odluka je direktno utjecala na povećanje bolovanja, jer im omogućava zagarantovanu plaću tokom bolovanja, što u praksi predstavlja diskriminaciju prema drugim zaposlenicima. Zbog toga je važno da se zakon primjenjuje u cjelosti, a ne samo parcijalno – objasnila je Biščević-Tokić.
Dodaje da cijeli sistem zahtijeva pravičan pristup koji štiti interese i poslodavaca i radnika.
– Postoji rješenje za prevenciju zloupotrebe bolovanja, ali ono zahtijeva uspostavljanje dijaloga sa svim učesnicima, kao i otvorenu raspravu o mogućim izmjenama Pravilnika o privremenoj spriječenosti za rad FBiH iz 2017. godine. Napominjem da je prije 6–7 godina pokušana slična promjena, ali nije zaživjela, što dodatno pokazuje kompleksnost ovog sistema.
Rješenje mora biti sistemsko, koordinisano i pravično, jer problem ne može biti riješen brzo niti jednostrano – zaključuje Biščević-Tokić.


