Promocija monografije Hazima Ćišića, likovnog umjetnika, pedagoga, Fuad Hrustić dobitnik nagrade XII Bugojanska vaza, a Mario Šunjić laureat 18. Bugojanskog bijenala crteža BiH

Nakon uručenja nagrade Bugojanska vaza otvoreno je 18. Bugojansko likovno bijenale i ujedno proglašeni pobjednici.

Dodjelom nagrada u Umjetničkoj galeriji KSC Bugojno u subotu, 23.11.2024. okončana je manifestacija XII Bugojanska vaza i otvoreno 18. Bugojansko bijenale crteža BiH. Navedene manifestacije se održavaju kao dio programa Općine Bugojno povodom obilježavanja Dana državnosti BiH u organizaciji JU Kulturno sportski centar Bugojno.

Dirljiva priča o radniku

Nagradu XII Bugojanske vaze za najbolju priču dobio je Fuad Hrustić za priču ”Odmor smetljara”.

Nagrade Žiri XII Bugojanske vaze bio je u sastavu: Ivana Golijanin (predsjednica), Darko Cvjetić i Almin Kaplan. Na natječaj je, priopćili su organizatori, pristiglo 48 priča iz Bosne i Hercegovine i inozemstva. Nagrada se sastoji od replike zdjele Bugojanska vaza (najstariji pisani spomenik u BiH) i novčanog iznosa od 2.000 KM. Autorica replike Bugojanska vaza je Adina Kero. Nagradu Fuadu Hrustiću je uručila predsjednica žirija Ivana Golijanin.

U obrazloženju nagrade Golijanin je navela: ”'Odmor smetljara’ je priča koja se ističe vještinom pripovijedanja, nepretencioznom temom i odaje lakoću s kojom se u jednoj sasvim običnoj životnoj situaciji uspjelo pronaći dovoljno za priču o obitelji i čovjeku uopće. Izdvajamo je i kao pokazatelj odmjerenosti i živosti intimnog koji dobro balansiraju sa suptilnim ali univerzalnim zahtjevima priče. Smrt oca s jedne strane kao tematska cjelina stoji naspram smetljara koji se tek na umoru uspijevaju odmoriti od života i teškog rada. Dirljiva je ovo priča o radniku, a čija nas tankoćutnost podsjeća na krhkost i ranjivost ljudskog života, ali i ukazuje na važnost obitelji”.

Monografija

Nakon uručenja nagrade Bugojanska vaza otvoreno je 18. Bugojansko likovno bijenale i ujedno proglašeni pobjednici. Prije samo proglašenja dobitnika nagrada u Maloj Sali KSC Bugojno upriličena je promocija monografija ‘Hajrudin Hazim Ćišić’ kao dio programa 18. Bijenala. Na promociji su se obratili prof. dr. Drino Džavad, profesor emirutus Mirsad Abazović, dramaturg Vahid Duraković i akademski kipar Antonio Džolan, a promociju je moderirala Eneida Alibegović. Hazim Ćišić je bio član Udruženja likovnih umjetnika BiH i jedan je od osnivača Bugojanskog likovnog bijenala koje se prvi put održalo prije pedeset godina (1974. godine).

Selektor 18. Bijenala je bio prof. dr. Danis Fejzić i selektirao je 29 radova od 29 autora iz Bosne i Hercegovine od prijavljenih 67 radova. Stručni žiri u sastavu dr. um. Borjana Mrđa (Prodekan za umjetnost i međunarodnu saradnju Akademija umjetnosti Univerziteta u Banja Luci), dr. art. Svetislav Cvetković (dekan Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru) i Emir Osmić (likovni umjetnik iz Sarajeva) dodijelio je sljedeće nagrade:

– Mariju Šunjiću za sliku ”Kiša”

– Grand prix “HAZIM ĆIŠIĆ” (nagrada se sastoji od novčanog iznosa od 1.000,00 KM i reprodukcije skulpture ”Spomenik kulturi i sportu” akademskog kipara Stipe Ledića),

– Izet Alečkoviću za sliku ”Magija crteža”

– Druga nagrada (nagrada se sastoji od novčanog iznosa od 500,00 KM i reprodukcije skulpture ”Spomenik kulturi i sportu” akademskog kipara Stipe Ledića),

– Alisi Teletović za sliku ”Ružan se može promijeniti. Samo pusti da izađe” (nagrada se sastoji od novčanog iznosa 300,00 KM i reprodukcije skulpture ”Spomenik kulturi i sportu” akademskog kipara Stipe Ledića).

Šunjićeva kiša

U obrazloženju za nagrađene radove žiri je naveo: Mario Šunjić crtežom morskog pejzaža minimalističkim pristupom majstorski spaja jednostavnost i esenciju forme, stvarajući snažnu atmosferu mora i kiše. Likovna forma prevladava nad detaljima i opisnošću, a scena se svodi na osnovne oblike koji evociraju kišni pejzaž istovremeno ostavljajući prostora interpretaciji. Dominacijom jednoličnih ploha i oblika naglašeni su sklad i harmonija između prepoznatljivih elemenata pejzaža, dok suptilna igra praznog prostora doprinosi osjećaju smirenosti i introspekcije. Ovaj minimalistički pejzaž, gledatelja u prvom redu poziva da doživi atmosferu umjesto da je samo vizualno prepozna.

Magija crteža i put u nepoznato Izeta Alečkovića. Promatrajući crtež Izeta Alečkovića, možemo primijetiti da se radi o jednom autentičnom ekspresivnom izrazu. Umjetnik širokom gestom “jednim potezom” svodi crtež gotovo na znak iako u tom znaku primjećujemo jednu preživljenu ljudsku, čovjekovu dramu. U jednom širokom potezu punog naboja vidimo ljudsku figuru kojoj daje jednu novu podsvjesnu anatomiju aludirajući na tjelesnu prolaznost. Crtež kao osnovni i prvobitni izraz možda jeste onaj najiskreniji umjetnikov dnevnik u kojem se poreću novi doživljaji, zatvaraju i otvaraju novi krugovi iskustva.

U radu umjetnice Alise Teletović kao najveću vrijednost izdvajamo poetične, psihološke i ekspresivne karakteristike rada koje se očitavaju u građenju suptilnog i kompleksnog odnosa između linije i površine. Boja je nosilac stanja umjesto formalnog opisivanja karakteristika lika. Portret je samo okvir ili povod kroz koji nas umjetnica uvodi u intimni i emotivni predio bića prevazilazeći fizionomiju samog lica. Uspijeva da klasičnu temu protreta otvori za mnoga nova značenja, čime aktivira posmatrača da osjeća i razmišlja, a ne da pasivno posmatra rad. Alisa je umjetnica koja ima jasno formiran i snažan likovni izraz.

Žiri publike grada Bugojna u sastavu: Dunja Boburov, Senad Jusić, Edin Ćišić, Zdenko Antunović, Selma Slipac i Tidža Čaušević najboljim radom su proglasili sliku ”Konzulska vremena” autora Dejana Pranjkovića.

Ispred JU KSC Bugojno i Općine Bugojno na ceremoniji dodjele nagrada obratili su se Vahid Duraković, organizator kulturnih aktivnosti KSC Bugojno, Antonio Džolan, stručni saradnik za realizaciju Bijenala, Mirza Idrizović, direktor KSC Bugojno i načelnik Općine Bugojno Edin Mašić koji je građanima Bugojna i Bosne i Hercegovine čestitao nadolazeći praznik, Dan državnosti BiH, te izložbu 18. Bugojanskog bijenala crteža Bosne i Hercegovine proglasio otvorenom.