Prof. Husein Čepalo, historičar i istraživač: Divno je pisati historiju svoje zemlje
Piše prof. Husein Čepalo
(Povodom promocije knjige Od Batona do Kulina – Skrivena historija Bosne, autora Suada Haznadarevića i Emira Medanhodžića)
Divno je pisati historiju svoje zemlje i otkrivati zaboravljenu i sakrivenu historiju od Batona do Kulina bana. U našim školama nismo učili o važnim ličnostima i događajima bosanske historije. Učili smo historiju naših susjeda koji nisu bili prijateljski. U Beogradu i Zagrebu djelovali su cijeli “general štabovi„ koji su političkim napadima, političkim malverzacijama i političkim manipulacijama pisali našu historiju prema zadatim političkim ciljevima. To nam pokazuje da je teško zemlji čiju historiju pišu stranci. Poznato je ko kontroliše prošlost, taj kontroliše sadašnjost i planira budućnost. Naša historija je falcificirana, zabranjivana i zanemarivana, a ova knjiga, Od Batona do Kulina bana, mjenja historiju Bosne i predstavlja njenu odbranu.
Nadgrobna ploča porodične grobnice Batona Dezitijatskog – Breza.
Generacije i generacije Bošnjaka i drugih Bosanaca odgajane su na velikosrpskom i velikohrvatskom programu i ideologiji. Cvijet naše inteligencije u doba komunizma prošao je dril jugoslovenstva.
O pred Kulinovskom dobu pisalo se vrlo malo. To je bilo gluho doba naše historije.
Muhamed Hadžijahić, polihistoričar, napisao je knjigu Bosna u IX i X stoljeću. Nada Klaić, Srednjovjekovna bosanska država u kojoj piše da je Bosna nastala u 7. stoljeću. Naša historiografija govori o banu Boriću i Kulinu banu, a o tome da je Bosna postojala 300 godina prije Kulina bana. O tome se šuti da bi se prikrili podaci o najstarijoj državi na Balkanu. Boškailo Suljić- Bisera pisala je o srodnosti bosančice sa gotskim pismom.
Poznato je kroz kakve tantalove muke su prošli oni koji su pisali o Bosni mimo tadašnje vladajuće ideologije, kao Mehmedalija Mak Dizdar, Kasim Suljević, Alija Isaković, Maid Hadžiomerović koji je napisao knjigu „Bosna kolijevka civilizacije„ u kojoj navodi da su Pra-bosanci prije 3.000 godina pravili egipatske piramide i da je Bosna bila centar paleolitske kulture.
Bosna ima stećke
Miroslav Krleža je govorio: „Nek oprosti gospođa Evropa samo Bosna ima spomenike kulture, a to su stećci.
O Batonu Dezitijanskom nismo ništa znali, a Baton je najznačajnija historijska ličnost sa ovih prostora od Batona do Kulina bana.
Rimljani su poštedjeli život Batonu zbog njegovog junaštva i hrabrosti
Baton se rodio 30-tih godina p.n.e. na prostoru centralne Bosne. U Castel Hedumu—današnja Breza, koja je pripadala Iliriku sa sjedištem u Solinu. Baton je jedan od najvećih junaka i vojskovođa antičkog svijeta. U toku Batonovog ustanka, od 6. – 9. godine n. e., imao je protiv sebe 190 hiljada elitnih rimskih legionara.
Rimski historičar Gaj Svetonije Trankvil u djelu „O životu dvanaest rimskih careva„ upoređuje ga sa Hanibalom kada je došao pred Rim. Nastala je izreka „Hanibal ante portas„ -Hanibal pred vratima. I od Batona nastao je strah kao i od Hanibala u Rimu. Rimljani su se plašili da Baton sa velikom vojskom ne krene na Rim.
Baton je poražen kod Ardube, današnjeg Vranduka. Vrandučke žene, sa djecom u naručju, radije su se bacale u rijeku Bosnu nego da padnu u ruke rimske vojske.
Rimljani su poštedjeli život Batonu zbog njegovog junaštva i hrabrosti.
Padom Rimsklog Carstva nastaje Gotsko Carstvo
Padom Zapadnog Rimskog Carstva 476. godine n.e., na prostoru današnje Bosne, nastaje Gotsko carstvo koje traje do 6. stoljeća. Goti su ostavili veliki uticaj na vjerski i kulturni život. Na temeljima gotskog arijanizma nastala je Crkva Bosanska, gotsko pismo utjecalo je na nastanak pisma bosančice, slovo h u bosanskom jeziku je iz gotskog jezika, svastika i gotski krst na stećcima, ćilimima, starim serdžadama i seharama su gotsko nasljeđe.
Neki historičari smatraju da je Bugojno bilo jak vjerski centar arijanizma, da je tu sjedište bistuenskog biskupa Andrije koji se spominje u crkvenim dokumentima Salone – Solina 530. i 533. godine.
Nasljeđe gotskog arijanizma je oko 60 bosanskih arijantskih bazilika –crkava koje su srušili Avari i Slaveni u 6. i 7. stoljeću, kada je na zapadu pala gotska imperija, a na historijsku scenu dolazi sa istoka narod, pod imenom Avari, čija je vlast trala jedno stoljeće.
U doba NDH-a, ustaški ideolozi zastupali su teoriju da su Hrvati gotskog porijekla. Uzeiraga Hadžihasanović u Memorandumu, kojeg je poslao Hitleru 1942., ispred Akreba medžlisa govori da su Bošnjaci gotskog a ne slavenskog porijekla.
Pred drugo zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu pjesnik Vladimir Nazor, po narudžbi drugova je napisao „Pjesmu o pesti“ čiji su stihovi išli ovako:
„Uz Tita i Staljina, dva junačka sina, nas neće ni pakao smest,
Mi dižemo čelo, mi koračamo smjelo, i čvrsto stiskamo pest
Tko drukčije kaže, kleveće i laže, našu će osjetit pest
Rod prastari svi smo, a Goti nismo.
Slavenstva smo drevnoga čest“
Sve prste na ruci, u jadu i muci, partizanska složila je svijest.
Pa sad kad i treba, do sunca, do neba, visoko mi dižemo pest.“
Podići spomenik Batonu
Na kraju, da kažemo da Bosna ima bogato historijsko nasljeđe koje se malo koristi u političke i državotvorne svrhe. Bosna nema uspomenu na lik i djelo Batona Dezijatskog. Razlog tome je nizak nivo bosanske državotvorne nacionalne svijesti. Žalosno je da se ne sjećamo naših predaka. Trebalo bi podići spomenik ovome velikanu naše antičke civilizacije u Bugojnu, Vranduku ili Brezi. Činjenica da današnji Bosanci, nastali simbiozom Ilira, Gota i Slavena, zato ne smijemo zanemariti nijedan elemenat našeg nasljeđa niti se odricati nijedne skupine predaka jer su utkani u bosansko biće. Drugi koriste Batona, sa kojim nemaju nikakve veze. Na primjer Albanci, jer Baton Dezitijanski nikad u životu nije bio na prostoru Albanije.
Knjiga od Batona do Kulina jača bosansku državotvornu svijest
Nadam se da će knjiga Od Batona do Kulina bana uticati na jačanje bosanske državotvorne svijesti i da će biti brana historijskom revizionizmu i sa Istoka i Zapada.
Čestitam autorima na uloženom trudu.
Prof. Husein Čepalo, 18.02.2024.
(iz opravdanih razloga nije prisustvovao promociji knjige Od Batona do Kulina, koja je održana u Bugojnu 28.02.2024. godine).
Profesor Husein Čepalo, historičar, istraživač, cijeli radni vijek posvetio je istraživanju i prikupljanju podataka o bogatoj kulturno-historijskoj baštini Donjeg Vakufa, Skopaljske doline i Srednje Bosne. Objavio 14 knjiga.