Prije 1000 godina kaže legenda, okamenili se svatovi kod Bugojna

Legenda o Kamenim svatovima kod Bugojna. Kameni svatovi su prirodni raritet Bugojna. Nalaze se na pola puta između Gračanice i Kordića, oko dva kilometra udaljeni od magistralnog puta Bugojno-Gornji Vakuf. Suprotno je srednjovjekovna utvrda Susidgrad. Legenda o Kamenim svatovima prenosi se sa koljena na koljeno. Jedni smatraju da se radi o prirodnom fenomenu, drugi govore o prokletstvu svatova.

Tog lijepog oktobarskog jutra hiljadu i neke godine, kaže legenda, svatovi naočitog momka krenuli su iz svečarski ukrašenog ambijenta ispred bijele kule Susid Grada da isprose najljepšu djevojku u ovim krajevima. Prema narodnom predanju masovni svatovi, nadaleko poznati po jedrim, hrabrim i jakim momcima, sa svojim konjima krenuli su iz Susid Grada. Ljepotica je čekala u svojim odajama u tadašnjem gradu Vesela, ispod Vesele straže, koja je bila poznata po lijepim djevojkama i dičnim momcima, posebno po najboljim pjevačima.

Svatovi ko svatovi, okićeni, mladi, veseli, na bijesnim konjima pregaziše riječicu Buntu kod Čoban – kamena. Buntu pregaziše, vodu zamutiše.

Nizvodno starija djevojka prala je i izapirala veš. Mutna voda je poplavila i isprljala gomilu čistog veša na obali. Djevojka se hvatala za glavu i proklinjala one koji su zamutili vodu. S koljena na koljeno prenosi se pjesma:

“Svati vodu mute, vodu mute i ne slute,

da je na vodi cura stara, rublje prala,

cura stara, oholica prava.

Mutnu vodu, oholica gleda,

vodu gleda, svate klete i proklinje:

Dabogda vam puti bili pusti,

pratio vas vrag i mrak gusti.

Kud hodili, staze ne vidili,

u kamen se hladni pretvorili.

Kamenom se okamenili,

ko meni vodu zamuti, prokleti im bili puti.

Svatovi se nisu osvrtali na kletvu, nastavili su preko Gračanice prema svom odredištu u Veselu, gdje su planirali preuzeti mladu.

U povratku nakon nekoliko sati, istim putem svatovi su se vraćali kući sa lijepom mladom. Zastali su na livadi pored rijeke Bunte, ispod Susid Grada da predahnu, osvježe se, organizuju svirkom, pjesmom i igrom nagovijeste dolazak mlade. Veselje se iz trena u tren pojačavalo. Iznenada počeli su se navlačiti oblaci iznad kotline rijeke Bunte. Pojačava se grmljevina, sijevanje, pljusak, vjetar. Stumračilo se, nevrijeme, kao nikada do tada. Nebo se otvorilo od padavina. Sa Kalina zapuha ledeni sjeverac Kalinjanin. Zavlada potpuna tama, mrak… Svuda okolo strah, plač, jecaji, vrisak pun bola. Konji se uznemirili.

Kad se nevrijeme smirilo, tama razišla, stanovnici Susidgrada vidjeli su na suprotnom brdu ogromne okamenjene likove. Ibretili se, čudili se ljudi… Sletjeli su niz strminu. Rijeka Bunta sve više nadolazi, plavi sve nizvodno.

Stara cura kad je vidjela okamenjene likove, shvatila da su se svatovi okamenili. Osjetila je u dobini duše, veliku tugu i bol, grižnju savjesti zbog ranije izrečene kletve, šta je doživjela i uradila. Bacila se u nabujalu rijeku. Valovi je ponijeli, brzo nestala u mutnoj vodi. Organizovalo se tadašnje lokalno stanovništvo, dali se u potragu za nestalom djevojkom. Njeno tijelo nikada nije pronađeno.

Na tom uzvišenju ostali su tragovi okamenjenih svatova. Ovdašnje stanovništvo raspoznaje ljudske figure – likove u kamenim stijenama, ističu ko je ko od svatova: mlada, mladoženja, kum, kuma, pratnja… U legende kao priče se vjeruje ili ne vjeruje. Rado se pričaju i slušaju.

U narodu u određenim prilikama mogle su se čuti riječi kada neko nekog ruži i proklinje da mu kaže “Idi, Kandiju mašio, u Buntu propao, nikada se ne vratio.”

Isto tako prenose se univerzalne pozitivne poruke, “Ne želi drugom što sam sebi ne želiš”. Ili savjeti i poruke da se čuva, štiti i ne remeti priroda, čista voda, ne muti izvor i rijeka, možda je neko u potrebi, žedan i želi da utoli žeđ, da se vode napije.

Stanovnici ovog kraja prenose opise maglovitih niti ambijenta nesreće, stoka u velikom krugu zaobilazi kamene stijene, lovački psi se ne približavaju. Žice dalekovoda iznad stijena drugačije zvone, čudno trepere. Ptice ne slijeću na kamene gromade, često kruže i grakću, ukazuju i opominju prolaznike.

                                                              Bug.ba / Kemal Balihodžić i Mirza Balihodžić

Više u video prilogu:

https://bug.ba/?s=Kameni+svatovi+kod+Bugojna