Nakon usvajanja zakona: Kako će se dalje odvijati projekt Južne plinske interkonekcije

Nakon što je Predstavnički dom Parlamenta Federacije  BiH usvojio izmjene i dopune Zakona o gasovodu ‘Južna plinska interkonekcija BiH i  Hrvatska’, proces realizacije jednog od najvažnijih energetskih projekata ulazi u novu fazu.

Prije svega, zakon mora potvrditi i Dom naroda Parlamenta FBiH kako bi mogao stupiti na snagu,a to se očekuje 15. aprila kada je zakazano zasjedanje tog Doma.

Ugovor će razjasniti detalje

Ukoliko i delegati usvoje isti tekst, stvorit će se formalni pravni osnov za daljnje aktivnosti na projektu koji se godinama nalazi u zastoju.

Izmjene zakona uključuju novu trasu plinovoda na pravcu Posušje – Tomislavgrad – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, uz odvojke za Livno, Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce i Čapljinu.

Uveden je potpuno novi pravac Kladanj – Tuzla, čime se planira plinofikacija industrijskog dijela i spajanje na Termoelektranu Tuzla.

Iako je usvajanje zakona značajan politički korak naprijed, pred realizacijom ovog projekta su i dalje brojni izazovi. Od pravnih i finansijskih do tehničkih, a koji će odrediti njegovu konačnu sudbinu.

Jedna od ključnih novina u odnosu na ranije usvojen zakon jeste definisanje investitora, kompanije AAFS Infrastructure and Energy, s kojom bi Vlada FBiH trebala zaključiti ugovor.

Upravo taj ugovor, nakon što i Dom naroda  PFBiH usvoji zakon, predstavlja naredni konkretan korak i s njim će biti precizirani finansijski, tehnički i vlasnički odnosi u projektu.

Kako je Raport pisao  ranije američka kompanija  AAFS Infrastructure and Energy LLC spremna je putem investicijskog fonda uložiti u startu 500 miliona dolara.

Paralelno s tim, očekuje se i potpisivanje međudržavnog sporazuma između BiH i Hrvatske krajem aprila, kojim će se urediti prekogranični aspekt izgradnje gasovoda i omogućiti njegovo povezivanje s evropskim gasnim sistemom.

Međutim, usvajanje zakona i potpisivanje ugovora ne znači automatski početak radova. Slijedi faza finansijskog zatvaranja projekta, odnosno potvrde da investitor raspolaže sredstvima za izgradnju. Nakon toga dolazi izrada detaljne projektne dokumentacije, pribavljanje dozvola te rješavanje imovinsko-pravnih odnosa duž trase gasovoda.

Državna imovina, najosjetljivije pitanje

Posebno osjetljivo pitanje ostaje status državne imovine u BiH i prema saznanjima Raporta ubrzano se traže modeli kako da se riješi raspolaganje državnom imovinom na dijelovima trase koja bi išla preko državnog zemljišta.

Poznato je da u entitetu RS ne žele razgovarati o tom pitanju i godinama se drže izmišljenog narativa da je pitanje državne imovine riješeno Dejtonskim sporazumom, što nije tačno.

Zbog toga je još 2005. godine tadašnji visoki predstavnik u BiH  Paddy Ashdown nametnuo Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH .

Cilj zakona je bio privremeno spriječiti entitete i druge nivoe vlasti da raspolagaju državnom imovinom dok se ne uspostavi jasna pravna regulativa na državnom nivou.

Aktuelni visoki predstavnik Christian Schmidt 2022.godine je dopunio taj zakon implementirajući faktički u njega odluku Ustavnog suda BiH ,odnosno odredbe te odluke prema kojoj je državna imovina poljoprivredno zemljište, rijeke, šume i šumsko zemljište koje je Ustavni sud BiH također. U tom zakonu je jasno  rečeno da samo BiH može raspolagati državnom imovinom.

Za sada nema naznaka kako će se ovo pitanje riješiti, jer stranke iz RS ne žele usvojiti u Parlamentu BiH zakon o državnoj imovini, a tek nakon završetka svih administrativnih i finansijskih procedura moguće je raspisivanje tendera i početak izgradnje gasovoda.

Prema procjenama, i u optimističnom scenariju, radovi bi mogli početi najranije naredne godine.

Južna interkonekcija smatra se strateškim projektom jer bi omogućila diverzifikaciju snabdijevanja gasom i smanjenje ovisnosti o jednom pravcu, posebno u kontekstu najava o prestanku korištenja ruskog gasa u EU od 2028. godine.