Mladi protiv kršenja ljudskih prava: Održan Okrugli stol ,,Diskriminacija u obrazovanju”

Jedinica u dnevniku i neopravdan sat zbog nedonošenja preskupe knjige za koju roditelj nema novca; izlaganje stresu i omaložavanje zbog poteškoća u govoru; mobbing zbog različitog izgleda i ponašanja; ovisnost o pomoći zbog neprilagođenog prostora osobama s poteškoćama u kretanju; segregacija učenika romske populacije; podjela na ,,nas i njih“; primjeri su diskriminacije u školstvu o kojima se govorilo za Okruglim stolom kojeg je u petak, 08.06., organizirala Omladinska grupa Helsinškog komiteta za ljudska prava u Bugojnu.   

Kao gosti izlagači Okruglog stola ,,Diskriminacija u obrazovanju“, a koji je realiziran u okviru projekta ,,Provedimo edukaciju, da spriječimo diskriminaciju”, nazočili su Sanja Krnjajić – predstavnica OSCE-a iz odjela za obrazovanje, Biserka Božić – predsjednica Udruženja roditelja, građana i prijatelja za pomoć djeci s posebnim potrebama ,,Leptir“, te Željko Luledžija – predstavnik odjela za društvene djelatnosti u Općini Bugojno. O problemima s kojima se u svom svakodnevnom radu susreću govorili su i pedagozi i učenici Gimnazije, Srednje stručne i Srednje tehničke škole, kao i pedagogica iz III Osnovne škole Bugojno.

Kroz dvosatno izlaganje razgovaralo se o raznim oblicima diskriminacije, od one namjerne i svjesne do slučajne koju  često činimo u svojoj svakodnevnici. Kako je istaknuto, jedan od najvećih oblika diskriminacije javlja se kada su u pitanju invalidi. Primjerice, bugojanske škole su dugo vremena bile u potpunosti nepristupačne slabije pokrentim i nepokretnim ljudima. Uz pomoć Udruženja ,,Leptir“ izrađene su prilazne rampe ispred pojedinih škola i KSC-a, međutim, većina objekata je na više katova, ali bez lifta. Također, osoblje školskih ustanova nije dovoljno educirano kada je u pitanju obrazovanje djece s posebnim potrebama. Nedostatak stručnog kadra, kao što je logoped i psiholog, neprilagođenost nastavnog programa za djecu s posebnim potrebama, prenapučenost pojednih razrednih odjela, samo su neki od problema.  

Diskriminacija žena javlja se kada se strukovne kvalifikacije, zvanja i zanimanja jedne žene navode isključivo u muškom rodu. Diskriminacija se javlja i u pojedinim udžbenicima kada se o Romima govori kao o ,,ciganima“, te se ukazuje jasna podjela između ljudi različite boje kože. Izneseno je i kako diskriminaciju, pored učenika s fizičkim i mentalnim poteškoćama, često osjete materijalno ugrožena djeca.

Kao jedan od većih primjera diskriminacije u obrazovanju navedeno je postojanje dvaju škola pod jednim krovom (III Osnovna škola Bugojno/Prva osnovna škola Jaklić, te Gimnazija Bugojno/Područni odjeli Gimnazije i Ekonomske škole Gornji Vakuf-Uskoplje). Predstavnici Prve OŠ Jaklić i Područnog odjela Gimnazije G.V.-Uskoplje nisu se odazvali Okruglom stolu.  

Prema riječima koordinatorice Omladinske grupe Helsinškog komiteta Bugojno, Šejle Fuke, profesori i učenici  nisu dovoljno informirani o problemu diskriminacije, te često ne znaju prepoznati ovaj oblik kršenja ljudskih prava. Stoga, kao jedan od ključnih zaključaka Okruglog stola navodi potrebu za edukacijom, kampanjom kojom bi se  građani upoznali s pojmom i problemom diskriminacije:

,,Imati ćemo još jedan okrugli stol koji će biti baziran na omladinu. Početkom slijedeće sedmice slijedi provođenje druge faze našeg projekta, tj. implementacija pet radionica koje će se održati u srednjim školama, a kojima ćemo upoznati srednjoskolce o datom problemu diskrimnacije, vrstama diskriminacije, aktivizmu mladih, kako mogu postati članovi naše grupe, te kako nam mogu pomoći u suzbijanju problema današnjice. Na kraju će doći završna treća faza, kada ćemo održati dvije ulične akcije sa performansima gdje ćemo upoznati javnost grada Bugojna o problemu kojeg želimo da riješimo.“     

U srpnju 2009. godine, Bosna i Hercegovina donijela je Zakon protiv diskriminacije. Važno je znati kako nitko nema pravo nekoga isključiti, ograničiti ili dati mu prednost u uživanju nekog prava.

(Foto: Šejla Fuka/bug.ba)