Kojom ruta se planira Južna interekonekcija i kako će se vršiti eksproprijacija privatnog i javnog zemljišta

Vlada Federacije BiH uputila je u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina – Republika Hrvatska”, sa ciljem ubrzanja realizacije jednog od ključnih energetskih projekata u zemlji.

Realizacija projekta Južne interkonekcije ima poseban značaj za jačanje energetske sigurnosti Bosne i Hercegovine, diverzifikaciju izvora i pravaca snabdijevanja prirodnim gasom, unapređenje regionalne energetske saradnje, kao i usklađivanje sa energetskim politikama i standardima Evropske unije.

U Prijedlogu zakona navodi se da se za nositelja investicije projekta izgradnje gasovoda određuje kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. sa sjedištem u Sarajevu.

BH-Gas, operator postojećeg transportnog sistema u FBiH, kao dotadašnji nosilac investiciono tehničke dokumentacije i važećih akata dužan je na zahtjev Investitora predati dokumentaciju u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva uz obavezu Investitora na snošenje stvarnih troškova koje je Operator postojećeg transportnog sistema u Federaciji BiH izdvojio za izradu te dokumentacije.

Plan je da investitor projekat izgradnje gasovoda “Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska” realizira kroz izgradnju interkonekcijskog transportnog gasovoda u Bosni i Hercegovini na pravcu Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar.

Također i kroz izgradnju odvojka za Livno, Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce, te odvojak Čapljinu te izgradnja dodatnog pravca Kladanj – Tuzla.

Kada je u pitanju eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje, Zakon pravi jasnu razliku između privatne i javne imovine.

Prijedlogom je izričito definisano da je investitor dužan obeštetiti fizička lica, odnosno vlasnike privatnih nekretnina koje budu predmet eksproprijacije.

S druge strane, izuzimajući odredbe Zakona o eksproprijaciji, investitor je oslobođen plaćanja naknade za eksproprisanu nekretninu ukoliko je ona u vlasništvu Federacije BiH, kantona, gradova, općina, te javnih preduzeća ili javnih ustanova.

Kako bi se spriječila administrativna kašnjenja, predviđeno je ubrzanje birokratskih procesa na lokalnom nivou. Općinske službe za upravu koje provode postupke eksproprijacije obavezane su da formiraju namjenske komisije. Ove komisije će imati zadatak da prioritetno rješavaju predmete eksproprijacije vezane za realizaciju projekta Južne interkonekcije.

Dodatno, sve eksproprisane nekretnine dobijaju zakonski status dobra od općeg interesa. Kako se pojašnjava u obrazloženju zakona, ovaj potez ima za cilj lakšu eksproprijaciju i brži upis promjena u zemljišnim knjigama, čime se proces usklađuje sa Zakonom o stvarnim pravima i Zakonom o eksproprijaciji.

Treba podsjetiti na plan da se novi plinovod Južna interkonekcija veže na već postojeći gasovod Travnik – Zenica – Visoko – Sarajevo – Zvornik.