Kad’ Bosna beharom uzmiriše…
B O S N A
Nedžad IBrišimović
Bosna, to je jedna dobra zemlja.
Kad plače klobućaju kiseljaci.
Sagni se i pij, niko se ne ljuti.
U Bosni ima jedna tišina.
U tišini jedna njiva.
U toj njivi obeharalo stablo.
Zimi Bosna po svu noć srebrom zvoni.
Bosna ima Bosanaca.
Kad Bosanac liježe na počinak
On polako glavu spušta na zemlju
Da zemlju ne povrijedi.
Bosna ima majku.
Majka se popne na brdo iznad pruge
Pa mahne mašinovođi.
Majka mahne mašinovođi, a lokomotiva vrisne.
Bosna ima kuću
U kući živi starica
Njen smjeh je ajet o džennetu.
Skloni obuću kad prelazis Unu, Savu, Drinu
Operi noge u rijekama
Bosna je ćilimom zastrta.
Bosna i Hercegovina u proljeće sva uzmiriše biser beharom. To je najljepša zemlja na svijetu. Miris iz avlija pojačaju plavi zumbuli i mavi jorgovani. Đulbešećerka ruža uz prozor se pruža, a od nje i danas prave slatko, kolače, sokove a često je korištena i u kozmetici. Tu su i neizostavni karanfili u pjesmi opjevani. “Lijepo ti je cvijeće u proljeće”. Behar je zauzimao posebno mjesto, a djevojka u pjesmi kaže:
Daj mi Bože, iglu od biljura,
I u igli svilu iz Misira,
Da sašijem jorgan od behara
Da pokrijem sebe i bećara
Kolika je u Mostaru Cernica,
jos je veca Eficina avlija,
s kraja na kraj djul-beharom procvala,
a na srijedi senabija jabuka,
a pod njome od sedefa scemlija;
Tu mi sjedi hadzi Jusuf Efica,
na krilu mu Kovagina Fatica!
Zvoni sunce senabije, zvoni otesana jelovina
Serdžada se suncu zamjerila: žarko sunce, ljepša sam od tebe!
Zašto nisam sivi soko
Pa da imam sokolicu
Da s njom letim da mi pjeva
O baščama Sarajeva
Japanci imaju tradiciju staru hiljadama godina koju nazivaju hanami, što bi, prevedeno s japanskog, značilo gledati trešnjin cvijet. Od toga su napravili prave festivale uživanja u trešnjinom cvijetu, i svake godine čine prave rituale divljenja cvijetu, jer vjeruju da je povezan sa prolaznošću. Cvijet je simbol mladosti, ljepote trenutka, a pošto donosi uspjeh u životu mladenci provedu cijeli dan ispod trešnjinog behara.
Ne znam da li Bosna i Hercegovina ima tako dugu tradiciju divljenja ljepoti proljeća i behara, ali sigurno znam da je ima, a još sam sigurniji da bi je trebalo očuvati za buduće generacije i sačuvati tu čovjekovu srođenost sa prelijepom prirodom.




