Izborna kampanja nikad ranije nije krenula, u strankama traju pravi mali ratovi za pozicioniranje na listama

Nije tajna da pripreme za naredne izbore, bilo lokalne ili opće, započnu prije nego se izbori i raspišu, a raspišu se šest mjeseci prije održavanja. Planiraju se strategije, organiziraju timovi, osmišljavanje slogana, plakata i tako dalje. Početkom godine u kojoj se održavaju izbori kreće formiranje i prvih spiskova, odnosno nacrta izbornih listi za nivoe gdje se određena stranka planira kandidirati.

No, ono što ove godine na neki način odudara od dosadašnje prakse su osjetne turbulencije u brojnim strankama i vidne unutarnje borbe za pozicioniranje na listama. Na općim izborima u oktobru 2026. godine građani će birati novi saziv za kantonalne skupštine (Federacija BiH, a posredno iz kantonalnih skupština se biraju i delegati za Dom naroda FBiH), zatim zastupnike u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH te zastupnike u Predstavničkom domu državnog parlamenta. Također biraju se i članovi Predsjedništva BiH.

U entitetu Republika Srpska bira se novi saziv Narodne skupštine te predsjednik Republike Srpske uz listić nakojem će građani birati i člana Predsjedništva iz tog entiteta.

Kao nikada ranije ili rijetko kada ranije, na sceni već imamo prve spiskove i pozicioniranja unutar listi. Jedan od faktora koji bi itekako mogao utjecati na takve odnose jeste novost koja nas očekuje na narednim izborima i to nakon što je visoki predstavnik promijenio određene odredbe Izbornog zakona, čime je na neki način zatvorio liste, a prije svega zaštitio političke stranke.

Podsjetimo, do 2016. godine postojao je prag od svega 5 posto za pomjeranje unutar liste, Drugim riječima, bilo je potrebno osvojiti 5 posto glasova od ukupnog broja glasova koje dobije stranka za određeni nivo da bi se taj kandidat mogao pomjerati na listi. To je ostavljalo mogućnost da i oni kandidati koji su na listama pozicionirani jako visoko mogu izboriti ulazak u određeni parlament, što je liste činilo prilično otvorenim.

Nakon toga taj prag je podignut na 20 posto, ali i u tom slučaju su postojali kandidati koji su osvajali 20 posto glasova od ukupnog broja glasova stranke i napredovali su na listi. Također, do sada su neki kandidati pored lobiranja i prikupljanja glasova za sebe, mogli i imali luksuz da pomognu i neke kolege glasanjem za njih i lobiranjem.

Ipak, izmjenama koje je donio visoki predstavnik određeno je da će građani moći glasati maksimalno za tri kandidata unutar liste, što je liste prilično zatvorilo. Praktično, sada će se većina kandidata boriti samo za sebe, a strankama je data mogućnost da redoslijedom imena na listiću u velikoj mjeri utječu na to ko će biti izabran. Tako će prva tri kandidata na listama biti u velikoj prednosti, nego naprimjer kandidati koji budu 15. 16. ili 28. na listi.

To je jedan od glavnih razloga zašto već sada gledamo unutarstranačke borbe, prozivke i čak javna prepucavanja. Jer pozadina su upravo liste i pozicioniranje za naredne izbore.

Još jedan potencijalni izazov koji može utjecati na to gdje je neko pozicioniran na listi je i uvođenje skenera na biračka mjesta na narednim izborima. Na tržištu ne postoji skener koji može primiti i detektovati format listića kao što je onaj na kantonalnu skupštinu naprimjer. No to je izazov za Centralnu izbornu komisiju, a moguće i visokog predstavnika. Ukoliko bude imperativ da to bude listić A4 formata, na taj listić se neće moći upisivati sva imena sa brojevima na listi. Moguće je da na biralištima u tom slučaju biračima budu dijeljeni i posebni listići sa rednim brojevima kandidata unutar stranaka, što će dodatno zakomplikovati sam proces glasanja. A s druge strane borba za bolju poziciju na listama postaje žešća.

Prema izvorima Klix.ba trenutno su velike diskusije i borbe zbog pozicioniranja unutar SDA, ali i SDP-a te nekih drugih stranaka.