Intervju sa umjetnicom Draganom Đurđević
Razgovarala: Merima Ivković
Dragana Đurđević: Simboliku na radovima predstavljam kroz elemente koji se ne mogu racionalno objasniti, vezujem ih za ljudske odnose, emocije, ličnu kritiku.
Bugojanska publika će u Galeriji KSC uskoro biti u prilici vidjeti izložbu mlade umjetnice Dragane Đurđević iz Šapca, te povodom tog događaja u prilici smo da saznamo nešto više o samoj umjetnici i njenim razmišljanjima. Od ranih dana svog života jasno je opredijeljena za put umjetnosti, pa tako Dragana upisuje srednju Umetničku školu a nakon toga i Fakultet primenjenh umetnosti u Beogradu, smjer Zidno slikarstvo.
Kada imamo priliku uvijek je zanimljivo čuti šta umjetnica ili umjetnik kaže o svom radu i tom procjepu između realnosti i imaginacije.
Na čemu se temelje tvoja razmišljanja u umjetnosti? Da li za stvaranje uvijek tražiš podstrek u realnosti, i kako se očituju ti transferi iz jedne realnosti u drugu (likovnu realnost)?
Ulazak u svet umetnosti predstavlja za mene vrstu likovnoga istraživanja kao i iskazivanje ličnog stava. Za realizaciju oslonac je stvarnost u kojoj živim, ta stvarnost u mojim radovima prelazi u psihološku i asocijativnu umetnost. Izražavam se kroz simbole koja često imaju prikrivena značenja, a likovnošću pokušavam da doprinesem na tehničkom izgledu radova. Smatram da tehnička obrada radova kao i likovnost ne smeju ići jedan bez drugog.
Često se susrećemo sa pojmom simbola. Sam pojam posjeduje izvjesnu složenost, s obzirom da je to tvoja preokupacija kako ti gledaš na taj pojam?
Simboliku na radovima predstavljam kroz elemente koji se ne mogu racionalno objasniti, vezujem ih za ljudske odnose, emocije, ličnu kritiku. Tu simboliku uobličujem u konkretne predmete ili pojmove.
Koji simboli se najčešće pojavljuju na tvojim radovima, i zašto?
Najčešće dominiraju oštri predmeti poput makaza, noža, čekića, igle kontrast oštrim predmetima su meke forme poput organske žive forme, tkanine, balona. Često od pojedinih simbola formiram celinu poput portreta ili figure.
Gdje si nastanjena? Koliko je bitno za mladog umjetnika mjesto boravka i da li zapravo mjesto igra ulogu?
Mesto boravka u kojem živim smatram da dosta degradira mlade umetnike. Mlad umetnik kao pojedinac retko može biti istaknut i primećen u našoj sredini. Iz tog bunta
i želje da se izadje iz šablona organizirali smo neformalnu grupu umetnika KOMBINART. Ova grupa ima za cilj uzdizanje i negovanje kulture u našem gradu.
Šta znaći biti suvremen u današnjem svijetu i šta stoji iza toga, da li je to uvijek bezopasno? U tom kontekstu gdje i kako sebe vidiš?
Suvremen u današnjem svetu! Kako opstati, kako pratiti trend? To je pitanje koje često umetnici postave sebi. Moderna umetnost treba biti inspiracija jer je ona odraz današnjeg načina života, ali pritom ostati u svojoj individualnosti bez nametanja tuđih normi. To je upravo ono sto ja kao slobodni umetnik pokušavam postići.
Da li je to težak put? Kako ostati dosljedan sebi u svijetu iskrivljenih vrijednosti, pod utjecajem društvenih normi i još pritom kad se nalažemo na vjetrometini životnih događaja?
Izuzetno je težak put mladog umetnika koji ima potrebu da se probije na sadašnju modernu scenu iz raznoraznih predrasuda, stegnutosti okoline ne prihvaćanja različitosti, pasivnosti…
Što se tiče doslednosti sebi smatram da opstajem upravo zato sto u mom radu dominira individualizam i prepoznatljivost vezana za sebe kao autora. Momenti kada sam pokušavala da se prilagodim tuđim mišljenjima za mene su bili destruktivni, moj rad je stagnirao. Period kada sam se oslobodila tog pritiska moj rad je postao slobodan, autentičan, prepoznatljiv. Publika će uvek biti podeljena, ili će im se dopasti ili ne! Zbog toga sam radila na utisku da bi radovi postali zapaženiji a publika više ne kao pasivan posmatrač nego kao aktivan.
Na kraju koji je konačan cilj tvoje intervencije u prostoru?
Svojim radovima želim da postignem razbijanje ravnodušnosti, potreba za provokacijom posmatrača da bi u njima probudila emociju i podstakla na drugačiji način viđenja realnosti.
Razgovor je vodila Merima Ivković sa Draganom Đurđević, april 2014.