I kifla postaje luksuz: Kako je pecivo od 40 grama postalo skuplje od 2 kg pšenice?

Rast cijena u Bosni i Hercegovini posljednjih godina značajno je opteretio kućne budžete, posebno radničkih porodica. Podaci pokazuju da su cijene hrane u periodu od četiri godine kumulativno porasle za 47,65 posto, dok je ukupna inflacija dostigla 27,55 posto. U istom periodu, troškovi stanovanja i komunalnih usluga povećani su za 23,99 posto, a prevoz za 23,34 posto.

Na izražene razlike između ulaznih i krajnjih cijena osnovnih životnih namirnica upozorila je Božana Ristić iz Saveza sindikata Republike Srpske. Prema njenim riječima, razlika između nabavne cijene sirovina i onoga što građani plaćaju u prodavnicama ukazuje na ostvarivanje visokih profita na teret potrošača.

„Ako uzmemo da pekare kilogram pšeničnog brašna nabavljaju po cijeni od 65 do 78 feninga, od tog kilograma mogu proizvesti dvije bijele vekne hljeba i tri do četiri kifle. Kada radnik dođe u prodavnicu, te proizvode plati oko šest maraka. To znači da su skuplji više od osam puta u odnosu na ulaznu cijenu brašna“, rekla je Ristić.

Kako navodi, rast cijena posebno pogađa one s najnižim primanjima, uključujući i poljoprivrednike. Prema njenim riječima, proizvođači pšenice suočeni su s nesrazmjerom između cijene svog proizvoda i krajnje cijene prehrambenih artikala, piše Buka.

„Taj isti proizvođač mora prodati dva kilograma pšenice da bi mogao kupiti jednu kiflu. To najbolje pokazuje poremećene odnose cijena i činjenicu da se na kraju lanca ostvaruju ogromni profiti“, istakla je Ristić.

Ona je dodala da slični problemi postoje i kod drugih osnovnih proizvoda. Kao primjer navela je kupus, čija je cijena, prema njenim riječima, dodatno opteretila domaćinstva koja u ovom periodu pripremaju zimnicu.

„Mnoge porodice pokušavaju spremiti zimnicu da lakše prebrode godinu i manjak prihoda, ali ni to više nije jednostavno jer je i kupus postao luksuz“, upozorila je Ristić.

Pritisak rasta cijena, kako je naglašeno, ne odnosi se samo na prehrambene proizvode. Drva za ogrjev poskupjela su za 43,61 posto, sredstva za higijenu domaćinstva za 67,51 posto, dok je školski pribor u roku od godinu dana zabilježio rast cijena od čak 121,54 posto. U poređenju s tim, cijena eurodizela porasla je za 12,38 posto, što, prema dostupnim podacima, pokazuje da inflacija nije ravnomjerno zahvatila sve oblasti.