Gornji Vakuf-Uskoplje i Travnik među deset najugroženijih općina od mina u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina je najpogođenija država minskim problemom u Evropi, stoga je Centar za uklanjanje mina u BiH (BH MAC), povodom 4. aprila, Međunarodnog dana borbe protiv mina, uputio apel stanovništvu da ne ulazi u obilježena i minski sumnjiva područja.

U saopćenju BH MAC-a se navodi da je od 1996. godine do danas kroz operacije netehničkog izviđanja vraćeno 3.140 km2. Trenutna veličina sumnjive opasne površine u BiH iznosi 1.061,32 km2 ili 2,1 posto.

U BiH je još zaostalo oko 80.000 mina/ESZR.

Minski problem prisutan je u 129 općina/gradova, odnosno 1.398 ugroženih mjesta. Kontaminiranost minama/ESZR direktno utječe na sigurnost 545.603 stanovnika, odnosno 15 posto od ukupnog broja stanovnika BiH.

Deset najugroženijih općina u BiH predstavljaju: Doboj, Teslić, Maglaj, Usora, Zavidovići, Gornji Vakuf, Sanski Most, Velika Kladuša, Travnik i Ilijaš.

U poslijeratnom periodu u BiH je od mina/ESZR stradalo 1.756 osoba, od čega 613 smrtno. Od toga su 185 bile žene (11 posto), a 250 žrtava su bila djeca (14 posto).

Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH je stradalo 127 deminera, od čega 51 deminer smrtno. U 2017. godini stradalo je sedam osoba, od čega tri osobe smrtno. U 2018. godini nije bilo minskih nesreća.

Strategijom protuminskog djelovanja 2009. – 2019. godine rješavanje minskog problema u BiH predviđeno je do 2019. godine. Realizacijom Strategije od 2009. do 2016. godine u domenu vraćanja sumnjive opasne površine krajnjim korisnicima je na nivou od 50 posto (vraćena 593 km2).

Strategiju neće biti moguće realizirati u roku, a, kako je navedeno, razlog leži u nedostatku finansijskih sredstava.

Bosna i Hercegovina je najpogođenija država minskim problemom u Evropi, stoga je Centar za uklanjanje mina u BiH (BH MAC), povodom 4. aprila, Međunarodnog dana borbe protiv mina, uputio apel stanovništvu da ne ulazi u obilježena i minski sumnjiva područja.

U saopćenju BH MAC-a se navodi da je od 1996. godine do danas kroz operacije netehničkog izviđanja vraćeno 3.140 km2. Trenutna veličina sumnjive opasne površine u BiH iznosi 1.061,32 km2 ili 2,1 posto.

U BiH je još zaostalo oko 80.000 mina/ESZR.

Minski problem prisutan je u 129 općina/gradova, odnosno 1.398 ugroženih mjesta. Kontaminiranost minama/ESZR direktno utječe na sigurnost 545.603 stanovnika, odnosno 15 posto od ukupnog broja stanovnika BiH.

Deset najugroženijih općina u BiH predstavljaju: Doboj, Teslić, Maglaj, Usora, Zavidovići, Gornji Vakuf, Sanski Most, Velika Kladuša, Travnik i Ilijaš.

U poslijeratnom periodu u BiH je od mina/ESZR stradalo 1.756 osoba, od čega 613 smrtno. Od toga su 185 bile žene (11 posto), a 250 žrtava su bila djeca (14 posto).

Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH je stradalo 127 deminera, od čega 51 deminer smrtno. U 2017. godini stradalo je sedam osoba, od čega tri osobe smrtno. U 2018. godini nije bilo minskih nesreća.

Strategijom protuminskog djelovanja 2009. – 2019. godine rješavanje minskog problema u BiH predviđeno je do 2019. godine. Realizacijom Strategije od 2009. do 2016. godine u domenu vraćanja sumnjive opasne površine krajnjim korisnicima je na nivou od 50 posto (vraćena 593 km2).

Strategiju neće biti moguće realizirati u roku, a, kako je navedeno, razlog leži u nedostatku finansijskih sredstava.

Fena