CCI prezentirao rezultate rada Skupštine i Vlade SBK

U Travniku je u utorak, 03.12.2013. godine analitičar CCI-a Mersad Avdić predstavio rezultate devetomjesečnog monitoring izvještaja CCI-a o Skupštini i Vladi Srednjo-bosanskog kantona.

Bez obzira na sve lošiju socijalno-ekonomsku sliku kantona, na činjenicu da broj novih radnih mjesta sporo raste, pa čak i opada, da broj nezaposlenih još uvijek nije smanjen na nivo iz 2011. godine, budžetski prihodi opadaju, a prosječna plata uposlenih u SBK je najniža u Federaciji itd. vlasti SBK još uvijek nisu ostvarile ni preduvjete za početak rješavanja nagomilanih problema građana. Do kraja trećeg kvartala 2013.g. kantonalne vlasti nisu usvojile potrebne strateške dokumente – Strategiju zapošljavanja, Strategiju razvoja i Strategiju razvoja poljoprivrede. To su dokumenti koji bi trebali da pokažu spremnost institucija vlasti da se sistemski bori sa problemom nezaposlenosti i predstavljaju polaznu tačku u dugom nizu neophodnih mjera i aktivnosti koje bi dovele do smanjenja nezaposlenosti.

Program rada Skupštine SBK je usvojen, ali sa zakašnjenjem i uz znatno smanjen obim, dok je njegova realizacija krajnje zabrinjavajuća. Sa 63 planirane mjere, ovaj program predstavlja inače jedan od najskromnijih programa rada u posljednjih nekoliko godina, kad je u pitanju ova institucija vlasti, te i najmanji kantonalni program u Federaciji BiH. No, bez obzira na njegovu skromnost, Skupština SBK je do kraja septembra 2013. godine, ako kao relizovane računamo i mjere koje je tek uvela u parlamentarnu proceduru, realizovala oko 29% godišnjeg plana. Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da je Skupština kao zakonodavna institucija imala još niži procenat realizacije za zakonodavni dio vlastitog programa – za 9 mjeseci u potpunosti je realizovala tek 9% planiranih zakona.

Vlada Srednjobosanskog kantona se nije bavila krucijalnim pitanjima, pogotovo ne na strateški način. Trošeći energiju uglavnom na dnevno operativne mjere, Vlada SBK i dalje na svom dnevnom redu nije imala niti jednu potrebnu strategiju (Strategiju zapošljavanja, razvoja, razvoja poljoprivrede, Strategiju borbe protiv korupcije…).

Kad je u pitanju realizacija mjera iz Programa rada, Vlada SBK je ostvarila nešto bolji rezultat od Skupštine, oko 34% svojih godišnjih obaveza, s tim da je zakonodavni dio programa rada bio neodgovrnije tretiran od ostatka programa. Tako je od 34 planirana zakona u 2013. godini do kraja septembra razmatranao svega 8 (23% godišnji obaveza). Nemar prema vlastitom programu najbolje oslikava činjenica da niti jedno ministarstvo nije realizovalo svoje programske obaveze za prvih devet mjeseci u cjelosti.

Posmatrajući rad Skupštine Srednjobosanskog kantona u 2013. godine, te međusobno komparirajući kvartale obuhvaćene tim periodom uočljivo je prije svega da je rad Skupštine bio izrazito neuravnotežen. U prvom kvartalu preskočen je jedan mjesec (februar), a u drugom čak dva mjeseca nije bilo redovne sjednice. U trećem opet jedan mjesec potpuno preskočen a dva mjeseca bez redovne sjednce. Sumirajući to vidljivo je da je drugi kvartal bio je znatno dinamičniji sa dvije tematske sjednice i dvije redovne. Sa 5 redovnih i 3 tematske održane sjednice te ukupno 41 razmatrane mjere u toku tri kvartala, a imamo li na umu stanje u kantonu, zaostatke iz predhodnog perioda i planirane programske obaveze, jasno je da Skupština SBK mora intenzivirati svoj rad.

KANTON I DALJE BEZ POTREBNIH STRATEŠKIH DOKUMENATA, KOJI SU PREDUSLOV ZA POBOLJŠANJE KVALITETA ŽIVOTA GRAĐANA.

Do kraja trećeg kvartala 2013. godine Skupština SBK nije razmatrala mjere koje na strateški način uređuju pitanja iz kantonalne nadležnosti. U ovom periodu Skupština se bavila uglavnom mjerama koje se tiču rada javnih institucija (izvještaji i programi rada, mjere koji uređuju broj i visinu primanja uposlenih u javnom sektoru). Još uvijek ovaj kanton nema Strategiju zapošljavanja, Strategiju razvoja i Strategiju razvoja poljoprivrede. To su dokumenti koji bi trebali da pokažu spremnost institucija vlasti da se sistemski bori sa problemom nezaposlenosti i predstavljaju polaznu tačku u dugom nizu neophodnih mjera i aktivnosti koje bi dovele do smanjenja nezaposlenosti.

I DALJE JE PRISUTAN NEDOVOLJAN NIVO ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI, TE OGROMNI ZAOSTACI.

Mali broj redovnih sjednica je pratio i mali broj razmatranih zakona na sjednicama, što je rezultiralo da je Skupština SBK do 30.09.2013. godine donijela pet zakona a isto toliko tek uvela u parlamentarnu proceduru, prihvativši ih u formi nacrta. Ovo, naravno, nikako nije dovoljno imamo li na umu nagomilane nerealizovane zakone iz predhodnog perioda, ali i plan Skupštine da u ovoj godini donese 32 zakonska riješenja. Tako Skupština Srednjobosanskog kantona, u prvih 9 mjeseci 2013. godine nije uopšte razmatrala 23 zakona, koji su prema Programu rada trebali biti realizovani u ovom razdoblju. Dodamo li na ovu cifru zakone čija je realizacija po Programu rada planirana za posljednji kvartal (3) i one koji su u prva 3 kvartala trebali biti realizovani u prijedlogu a samo su prihvaćeni u nacrtu (3), dolazimo do podatka da je Skupštini Srednjobosanskog kantona za realizaciju u posljednja 3 mjeseca ostalo (čak?) 29 zakona (26 prijedloga i 3 zakona čija je realizacija planirana samo u formi nacrta).

PROGRAM RADA SKUPŠTINE DONEŠEM JE SA ZAKAŠNJENJEM, A NJEGOVA REALIZACIJA JE KRAJNJE ZABRINJAVAJUĆA.

Višemjesečne pauze i izostanak redovnih sjednica se, pored ugrožavanja osnovne (zakonodavne) uloge Skupštine, katastrofalno odrazio i na realizaciju Programa rada. Nemaran odnos prema vlastitom programu Skupština je započela time što program za 2013. godinu nije usvojila na vrijeme (prije isteka 2012. godine), kršeći tako vlastiti Poslovnik o radu. Svoj Program rada za 2013. godinu donijela je sa preko dva mjeseca kašnjenja i to uz znatno smanjenju njegovog obima. Program rada Skupštine SBK za 2013, godinu je sa 63 mjere jedan od najskromnijih u posljednjih nekoliko godina i najmanji kantonalni program u Federaciji BiH. Do kraja septembra 2013. godine, ako kao relizovane računamo i mjere koje je tek uvela u parlamentarnu proceduru, Skupština SBK realizovala oko 29% godišnjeg plana odnosno manje od jedne trećine obaveza koje je skromno planirala za cijelu 2013. godinu. Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da je Skupština kao zakonodavna institucija imala još niži procenat realizacije za zakonodavni dio vlastitog programa – za 9 mjeseci u potpunosti je realizovala tek 9% planiranih zakona, te još toliko djelimično.

TRANSPARENTNOST RADA SKUPŠTINE JE DOBRA ALI SU NUŽNA DALJNJA POBOLJŠANJA

Transparentnost rada Skupštine SBK je visoka, ali je način njene implementacije, komunikacija sa Skupštinom i pristup informacijama zastario. Nedostaje ažurna web stranica koja bi znatno unaprijedila odnos Skupštine sa javnošću, kao i sistem elektronskog glasanja i praćenja zastupničkod djelovanja.

NASTAVLJEN RAST NIVOA ZASTUPNIČKOG ALI I DIJELOVANJA PUTEM STRANAČKIH KLUBOVA

Posmatrajući sjednice Skupštine pojedinačno tokom 2013. godine nastavljen je rast zastupničkog dijelovanja u odnosu na raniji period. Na prvom mjestu treba istaknuti povećanje amandmanskog djelovanja na razna zakonska riješenja ali i zastupničkog djelovanja u drugim sferama. Ovdje prije svega mislimo na porast broja pitanja i inicijativa kojih je do kraja septembra 2013. godine bilo zajedno 118 (83 pitanje i 35 inicijativa) međutim i dalje je visok udio onih koji ne koriste ovakav vid zastupničkog dijelovanja. Čak 9 zastupnika u 2013. godini nije koristilo instituciju poslaničkog pitanja ili incijative. Na kraju skrećemo pažnju da u Skupštini SBK više nema zastupnika koji na njenim sjednicama nisu uzimali učešće u radu.

POZITIVNI MOMENTI U RADU SKUPŠTINE SBK/KSB: ZAPOČETA RASPRAVA O KLJUČNIM PROBLEMIMA GRAĐANA.

Važno je istaći da su u periodu bez redovnih sjednica, održane tri tematske sjednice o stanju u privredi, obrazovanju te poljoprivredi, vodoprivredi i šumarstvu u Kantonu. Ove tematske sjednice su bile potrebne i korisne, rezultirale su kvalitetnim zaključcima koji mogu biti dobra osnova za nastavak aktivnosti na uređenju ovih oblasti, te mogu biti model za identičan (tematski) pristup drugim pitanjima koja su od iste ili veće važnosti kao što su socijalna problematika, korupcija itd.

PREPORUKE

Obzirom da nije došlo do bitnijeg unapređenja rada Skupštine Srednjobosanskog kantona Centri civilnih inicijativa uz neke nove ponovo ističu i ranije date preporuke:

• Vlada i Skupština trebaju ubrzati izradu Strategije razvoja SBK, Strategije zapošljavanja i Strategije razvoja poljoprivrede, kako bi stvorili povoljniji ambijent i unaprijedili život građana ovog kantona, te u skladu sa ovim dokumentima donijeti i akcione planove za njihovu implementaciju.
• Donijeti program socijalnog zbrinjavanja prvenstveno lica koja ostaju bez posla, ali i ostalih socijalnih kategorija građana ovog kantona.
• Donijeti izmjene Zakona o izvršenju budžeta kojima bi se Zakonom utvrdila lista prioriteta, ali na način da sredstva namjenjena socijalnim davanjima, poticajima i razvoju budu na vrhu priroteta pri izvršenju budžeta.
• Započeti proces reforme javnog sektora (uprave, obrazovanja, zdravstva,…) s ciljem racionalizacije troškova i podizanja stepena njegove efikasnosti.
• Donijeti Strategiju borbe protiv korupcije i Akcioni plan za njenu realizaciju.
• Implementirati propruke i otkloniti propuste na koje je ukazao Ured za reviziju institucija u F BiH.
• Intenzivirati aktivnosti na realizaciji Programa rada za 2013. godinu.
• Intenzivirati rad. Povećati broj sjednica, broj zakona, tačaka dnevnog reda, kako bi se nadoknadili zaostaci iz predhodnog perioda.
• Zahtjevati od Vlade poštovanje programskih obaveza i podnošenja periodičnih izvještaja o radu.
• Uspostaviti zvaničnu web stranicu Skupštine.

TEK NA KRAJU TREĆEG KVARTALA PREKINUT TREND PADA NIVOA AKTIVNOSTI I INTENZITETA RADA

Rad Vlada Srednjobosanskog kantona je tokom 2013. godine sa stanovišta broja zasjedana na nivou prosjeka ostalih kantona u Federaciji BiH uz lagani pad broja sjednica na mjesečnom nivou i broja razmatranih mjera. Tek u septembru ove godine Vlada je značajnije intenzivirala svoj rad što je i rezultiralo dvostruko ili trostruko i većim rezultatima nego u nekim predhodnim mjesecima. Vlada SBK je do 30.09. završila 31 sjednica na kojima je razmatrala u prosjeku 32 mjere (1025 ukupno, odnosno 990 različitih mjera jer su neke bile dva puta na dnevnom redu sjednica Vlade SBK/KSB).

TRADICIONALNO JE NASTAVLJENA DOMINACIJA DNEVNO OPERATIVNIH UMJESTO STRATEŠKIH MJERA

Od 990 mjera, razmatranih do 30.09.2013. godine, preko 50% razmatranih mjera odnosilo se na implementaciju budžetskih sredstva, organizovanje rada javne uprave, davanje koncesija ili kadrovsku politiku u kantonu. Drugim riječima, u ovom periodu Vlada Srednjobosanskog kantona se bavila uglavnom dnevno operativnim mjerama. Na dnevnom redu Vlada i dalje nije imala niti jednu potrebnu strategiju (Strategiju zapošljavanja, razvoja, razvoja poljoprivrede, Strategiju borbe protiv korupcije…), na ovom polju osim prijedloga aktivnosti na izradi Strategije razvoja Srednjobosanskog kantona iz prošle godine te Informacije o stanju obrazovanja na području Srednjobosanskog kantona, Informacije o stanju privrede na području Srednjobosanskog kantona, te Informacije o stanju u oblasti poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva sa prijedlozima mijera, skoro da nije učinjeno ništa.

NEDOVOLJAN NIVO ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI

Kao i u predhodna dva kvartala, nastavljena je praksa niskog nivoa zakonodavnih aktivnosti, kao rada i na drugim sistemskim mjera. Vlada u Srednjobosanskog kantona razmatrala je ovom periodu izuzetno malo zakona. Od 01.01 do 30.09.2013. godine Vlada SBK utvrdila je samo 11 zakona, u prosjeku jedva nešto iznad jednog zakona mjesečno. Utvrđeni zakoni su: Zakon o prestanku važenja Zakona o nadziđivanju zgrada, izgradnji potkrovih stanova i dogradnji stanova, Zakon o koncesijama (izmjene i dopune), Zakon o šumama Srednjobosanskog kantona, Zakon o javno-privatnom partnerstvu SBK/KSB, Zakon o novčanim poticajima u poljoprivredi na području SBK/KSB, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o službenim novinama SBK/KSB, Zakon o cestovnom prijevozu na području SBK, Zakon o zakupu/najmu stana, Zakon o komunalnim djelatnostima i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim taksama. Zakon o visokom obrazovanju je utvrđen u 2012. godini ali je tokom januara ovaj zakon tretiran na Vladi u amandmanskoj fazi. Da stvar bude još gora od 11 utvrđenih zakona na Vladi, Skupština je do kraja septembra 2013. godine usvojila pet zakona (okončala proceduru), dok su preostali zakoni je još uvijek u parlamentarnoj proceduri. Prema tome, zakonodavne aktivnosti Vlade (kao i Skupštine), su još uvijek ispod potrebnog nivoa. Da Vlada treba promjeniti svoj odnos prema ovom vidu aktivnosti postaje jasno pogledamo plan Vlade SBK da tokom 2013. godine donese 34 zakona ili se prisjetimo zaostatke iz prethodnog perioda.

NEMARAN ODNOS PREMA PROGRAMU RADA

Program rada Vlade SBK je trebao biti donešen ranije ali zbog kašanjenja Ministarstva zdravstva i socijalne politike i Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa on je donešen uz zakašnjenje od dva mjeseca. Druga bitna novina jeste uključivanje u program kantonalnaih uprava, odnosno njihovih obaveza. Nažalost, uvođenje novih nosioca nije učinilo program rada obimnijim niti posebno kvaletetnijim već su za otprilike isti broj mjera smanje obaveze koje su ranije imala ministarstva. Ono što je bilo ohrabrujuće u prvom kvartalu, činjenica da su obaveze iz Programa rada odgovornije tretirane što je rezultiralo i znatno većom stopom njegove relaizacije, u drugom kvartalu je obezvrijeđeno. Tako je Vlada Srednjobosanskog kantona svojim Programom rada do 30.09.2013 planiralna je donijeti 65 mjera (računajući nacrte zakona planirane programom). Na kraju trećeg kvartala je na dnevnom redu Vlade bilo ukupno 31 mjera iz Programa rada. Sumiramo li dakle realizaciju, vidi se da Vlada Srednjobosanskog kantona realizovala oko 48% svojih devetomjesečnih obaveza, odnosno oko 34% svojih godišnjih obaveza, pri tome je važno skrenuti pažnjuna činjenicu da je zakonodavni dio programa rada bio neodgovrnije tretiran od ostatka programa. Tako je od 34 planirana zakona u 2013. godini do kraja septembra razmatranao svega 8 (23% godišnji obaveza).

Nemar prema vlastitom programu najbolje oslikava činjenica da niti jedno ministarstvo nije realizovalo svoje programske obaveze za prvih devet mjeseci u cijelosti. Izrazito nizak nivo realizacije imali su Ministarstvo zdravstva i socijalne politike, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa i Ministarstvo unutrašnjih poslova. Nasuprot njima najodgovornije prema valstitom programu rada do 30.09.2013. godine bilo je Ministarstvo šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede sa 67% realizacije svojih obaveza.

RADA VLASTI JOŠ UVJEK NEMA EFEKTE NA POVEĆANJE KVALITETA ŽIVOTA GRAĐANA

Iako postoje izvjesni pozitivni pomaci u radu kantonalnih institucija u Srednjobosanskom kantonu, prvenstveno zbog činjenice da se vlast bavila uglavnom dnevno operativnim poslovime i sistemskim uređenjem vlastitih odnosa te da je intenzitet rada bio na nedovoljnom nivu, efekti rada vlasti još uvjek se ne primjećuju u ovom kantonu. Naprotiv, broj novih radnih mjesta sporo raste, pa čak i opada, broj nezaposlenih još uvjek nije smanjen na nivo iz 2011. godine, korisnika socijalne pomoći i javnih kuhinja je sve više, budžetski prihodi opadaju, prosječna plata uposlenih u SBK je najniža u Federaciji itd. Sve navedeno upućuje da aktuelna vlast treba ozbiljnije da pristupi ulozi koja joj je povjerana. Vlada i Skupština trebaju svakako dnevno imati na umu dobrobit građana ovog kantona, te biti daleko konkretnija u sistemskom uređenju pitanja iz oblasti zapošljavanja, zdravstva, socijalne politike itd..

PREPORUKE

Obzirom da nije došlo do bitnijeg unapređenja rada Vlade Srednjobosanskog kantona Centri civilnih inicijativa ponovo ističu ranije date preporuke:

• Vlada i Skupština trebaju hitno ubrzati izradu Strategije razvoja SBK, Strategije zapošljavanja, Strategije razvoja poljoprivrede i Strategiju obrazovanja kako bi stvorili povoljniji ambijent i unaprijedili život građana ovog kantona, te u skladu sa ovim dokumentima donijeti i akcione planove za njihovu implementaciju.
• Donijeti program socijalnog zbrinjavanja prvenstveno lica koja ostaju bez posla, ali i ostalih socijalnih kategorija građana ovog kantona.
• Donijeti izmjene Zakona o izvršenju budžeta kojima bi se Zakonom utvrdila lista prioriteta, ali na način da sredstva namjenjena socijalnim davanjima, poticajima i razvoju budu na vrhu priroteta pri izvršenju budžeta.
• Započeti proces reforme javnog sektora (uprave, obrazovanja, zdravstva,…) s ciljem racionalizacije troškova i podizanja stepena njegove efikasnosti.
• Donijeti Strategiju borbe protiv korupcije i Akcioni plan za njenu realizaciju.
• Implementirati propruke i otkloniti propuste na koje je ukazao Ured za reviziju institucija u FBiH
• Intenzivirati aktivnosti na realizaciji Programa rada za 2013. godinu.
• Intenzivirati rad. Povećati broj sjednica, broj zakona, tačaka dnevnog reda, kako bi se nadoknadili zaostaci iz predhodnog perioda.
• Redizajnirati i ažuritati zvaničnu web stranicu Vlade.