Bugojno: Promovirana knjiga „Bosanski dan D ili slučaj Dobrovoljačka“, autora Avde Huseinovića
U organizaciji bugojanskih udruženja Patriotske lige i Udruženja logoraša Bugojno, 03. juna 2017. godine priređena je Peta promocija knjige „Bosanski dan D ili slučaj Dobrovoljačka“, autora Avde Huseinovića i zajednički iftar.
Ovom prigodom kao sudionici značajnih događaja i datuma iz bliske prošlosti, iskazano je jačanje identiteta i potreba da se ne zaboravlja prošlost.
Istaknuto je da su pripadnici Patriotske lige Bugojno bili komandni kadrovi i komandanti Armije Republike Bosne i Hercegovine. Uz to sva tri dosadašnja načelnika općine su pripadnici Patriotske lige.
Bosanski dan "D" "Slučaj Dobrovoljačka"
Promocija knjige – Bosanski dan "D" "Slučaj Dobrovoljačka" autora Avde Huseinovićawww.bug.ba
Geplaatst door Bugojno op zondag 4 juni 2017
Aktuelni načelnik Hasan Ajkunić, istakao je svoju podršku kao i pozitivan odnos prema manifestacijama koje se organizuju na području Bugojna, te potrebu da se još intenzivnije radi na prikupljanju i objavljivanju građe iz naše prošlosti, sa akcentiranjem da narodi koji ne poznaju svoju prošlost teško će imati svijetlu svoju budućnost.
U ovakvim prigodama i prilikama bila je prisutna, uvijek priželjkivana dr. Melika Mahmutbegović, potpredsjednica Federacije Bosne i Hercegovine. U svom obraćanju iskazala je svoju podršku u aktivnostima i radu na području djelovanja Avde Huseinovića, sa posebnim naglaskom na poromociji ove knjige, koja rasvjetljava vrlo bitne događaje iz bliske prošlosti. To je sve radi istine i promoviranja mira i međusobne tolerancije na ovim prostorima.
Na promociji knjige „Bosanski dan D ili slučaj Dobrovoljačka“ autora Avde Huseinovića, koja govori o 2. i 3. maju 1992. godine, danima kada je odbranjeno Predsjedništvo BiH, Sarajevo i Bosna Bosna i Hercegovina.
-Knjiga ima svoje historiografske vrijednosti, obrađeni su detalji događaja sa početka agresije na Bosnu i Hercegovinu, u kojima su svoju ulogu iskazali pripadnici Patriotske lige, MUP-a i ostali patrioti uz obezbjeđenje uvjeta za provođenje referenduma 28. februara i 01. marta 1992. godine za nezavisnost Bosne i Hercegovine, kao i događaji 02. i 03. maja iste godine, koji su kasnije uticali na daljnji tok agresije na suverenu Bosnu i Hercegovinu, rekao je u okviru uvodne najave, jedan od domaćina i moderator promocije Kemal Balihodžić.
Promotor Azem Gvozden u svom obraćanju upoznao je prisutne u ime Udruženja logoraša Bugojna, o saradnji sa Avdom Huseinovićem, a ovaj autor u svom radu značajnu pažnju posvećuje logorašima iz perioda 1992.-1995., posebno kroz objavljene filmove.
Promotor Dževad Mlaćo u svom obraćanju naveo je primjer i citirao riječi Milana, češko-francuskog književnika koji je posebno pridavao značaj o njegovanju svoje prošlosti, kao i opasnosti koje prijete u nestanku naroda koji tome ne posvećuju dužnu pažnju.
-Narodi se likvidiraju da im se najprije oduzme sjećanje. Unište im se knjige, obrazovanje, historija. Neko drugi im napiše druge knjige, da im neko drugo obrazovanje i izmisli neku drugu historiju. I narod, onda postepeno počne zaboravljati šta je bio i šta je sada, a svijet to zaboravi još brže“.
Historičari kažu da se od dosadašnjih deset genocida nad Bošnjacima u proteklih stotinu i nešto više godina, ovaj put, prvi put pružio organizovani otpor agresoru i zločincima. To je vodila Patriotska liga. Kod slučaja „Dobrovoljačke“ od strane onih tamo, potpuno se preskače prethodni dan i događaji u kojima su oni bili glavni akteri. Činjenice su nepromjenjive. Bošnjaci su jedini narod na Balkanu koji nikada nije imao fašističku organizaciju. Zato ova knjiga i ovakve slične knjige su od neprocjenjive vrijednosti za naše buduće generacije koje će o događajima i životu naše generacije znati, samo ono i onoliko koliko budu mogli da pročitaju, rekao je Dževad Mlaćo.
Mnogobrojni posjetioci sa sa velikom pažnjom pratili obraćanje autora Huseinovića:
-Ovo je moja četvrta knjiga na kojoj sam radio sedam godina. To je dug istraživački period koji je posvećen istraživanju svih segmenata koji su se dogodili posebno do 2. maja na području BiH, a onda naravno hronološki pratimo 2. i 3. maj. Izneseno je mnoštvo do sada nepoznatih dokumenata, a ono što mi je poseban bio cilj jeste, da se suprotstavimo falsifikovanju novije historije jer je nevjerovatna pojava laži u posljednjih 15-tak godina o 2. i 3. maju 1992. godine i sve je poznato kao slučaj Dobrovoljačka. Vrlo rijetko se govori o slučaju odbrane Predsjedništva R BiH, o slučaju otmice predsjednika Predsjedništva R BiH Alije Izetbegovića, o paljenju glavne pošte u Sarajevu kada je nanesena šteta od 150 miliona dolara, o slučaju držanja građana civila kao talaca sa 2. na 3. maj i mnogo još toga, rekao je autor Huseinović.
“Poseban segment je podvala oko broja žrtava u tzv. slučaju Dobrovoljačka. General Kukanjac je prvi put 1994. godine 5. augusta dao izjavu za srbijanski časopis Ekspres i tada je govorio o jednoj nevjerovatnoj žestini zahuktale beogradske propagande gdje se u slučaju Dobrovoljačka žele amnestirati neke greške vojnog i civilnog vrha tadašnje Savezne Republike Jugoslavije. Časopis Ekspres je nakon kratkog perioda prestao izlaziti. Negdje pred smrt, 2000. godine, Milutin Kukanjac za Radio Slobodnu Evropu je spomenuo šest imena ali je i to jako interesantno jer četiri žrtve iz te izjave generala Kukanjca jesu ubijene u Dobrovoljačkoj ulici – dvije su ubijene kada se to vozilo izdvojilo iz kolone i kretalo se prema tadašnjoj Vojnoj bolnici. Ono što treba spomenuti jeste da na tom lažiranom spisku od 42 osobe nalazi se mnoštvo nelogičnih slučajeva. Tamo imamo tri slučaja gdje se spominju recimo ime NN Čedo – nestao, NN Vesna – ubijena u kinu Sutjeska, NN Dževad portir iz bivšeg Domu Jugoslovenske narodne armije. Spominje se mnoštvo nekih rezervista koji su prije toga imali bogato ratno iskustvo u Hrvatskoj, Vukovaru, a nigdje nismo našli argumentaciju da su ti ljudi ubijeni baš u Dobrovoljačkoj tako da je u jednom dijelu posebno obrađena analiza tog famoznog spiska od 42 osobe”.
I ovom prilikom Avdo Huseinović je napomenuo ulogu Tužilaštva:
“Mislim da je bitno prvo vratiti se na odluku Haškog tužilaštva koji slučaj Dobrovoljačka nije okvalifikovao kao ratni zločin. Imamo tamo izjave vojnika koji se nalaze u koloni 3. maja 1992. koji kažu: ‘Mi smo pucali na njih i oni su pucali na nas i u toj razmjeni vatre došlo je do ubistva te četiri osobe u samoj Dobrovoljačkoj ulici’. Tužilaštvo godinama vodi istragu po tom pitanju, ali ono što mene profesionalno iznenađuje jeste da tužilaštvo još nije pokrenulo istragu o otmici predsjednika Izetbegovića. Nije sprovedena ni istragu o paljenju glavne pošte u Sarajevu, a mi tačno znamo ko su ljudu koji su izvršili diverziju iznutra na čelu s pukovnikom Milanom Šuputom, predvođeni uposlenikom Simom Zubanovićem i još nekoliko pripadnika SDS-a. Također, cijelu noć s 2. na 3. maj pripadnici Zaštitnog puka pod komandom pukovnika Šuputa držali su više desetina građana Sarajeva kao taoce i o tome svjedoče u ovoj knjizi”, kazao je Huseinović.
U ovoj knjizi istražio je sva imena poginulih koja su navedena u Slučaju Dobrovoljačka Tužilaštva Srbije, te gdje su te osobe zaista poginule. Istakao je kako se na spisku Tužilaštva Srbije nalaze imena specijalaca koji su razmijenjeni tada. Na spisku su i generali, policajci i NN osobe za koje se ne navodi gdje su poginule, ali se vežu za Dobrovoljačku.
Posebnu vrijednost predstavljaju izjave o 2. i 3. maju od strane srbijanskih oficira, od strane srbijanskih novinara koji su se nalazili u komandi Druge vojne oblasti i to je dokumentacija koju su oni prezentirali u prvim danima, mjesecima ili prve dvije godine nakon događaja 2. i 3. maja a koja je smišljeno prešućivana sve vrijeme.
Biografija: Režiser i publicista Avdo Huseinović rođen je 1973. godine u Sarajevu. Autor je knjiga “Dželati naroda mog” (2009.), “Naser – od Gazimestana do Haga i nazad” (2013.) i “Stazama bosanskih vitezova” (2014.) i „Bosanski dan D ili slučaj Dobrovoljačka“ (2017.).
Autor je dokumentarnih filmova “Vanzemaljci iznad Sarajeva” (2008.), “Krvavi ples po šeheru” (2010.), “Daleko je Tuzla” (2010.), “Bosna ili smrt” (2011.), “A bili su samo djeca” (2012.), “Dvadeset godina 1. korpusa Armije RBiH” (2012), “Na Drini krvavi Višegrad” (2014.), “Prijedorska polja smrti” (2014.), “Logori smrti” (2014.), “Herceg Bosna-Zločin i kazna” (2015.), “Dobrinja – Opsada u opsadi” (2015.) i “Operacija Sana 95 – Nedovršena pobjeda” (2015.).
autor: Avdo Huseinović
Posted by Bugojno on 3. Juni 2017