Amer Jerlagić: STRANKA ZA BIH JE U POTPUNOSTI REFORMISANA!

Amer Jerlagić, predsjednik Stranke za BiH govori o prijedlogu SDA i HDZ-a, političkoj krizi u državi, energetskom sektoru, popisu stanovništva …

Prijedlog SDA i HDZ-a doveo je do jedne naprosto apsurdne situacije u kojoj su jedni tvrdili da u ponuđenim rješenjima vide elemente trećeg entiteta, a drugi da se ponuđenim prijedlogom spriječava uspostava treće federalne jedinice. Kako SBIH gleda na predloženo riješenje?

 Jerlagić: Smatram da je ponuđeno rješenje nastalo u želji da se bilo kakvo ”ruho ponese u Brisel”. I SDA i HDZ su htjeli da ponude bilo kakvo rješenje kako bi se pokazali kao kooperativni uoči odlaska u Brisel. SDA nudi rješenje iako je svjesna da su opozicija na državnom nivou i da se žele ”ugurati” u ”sedmorku” nudeći rješenje, za koje su bili svjesni da neće proći, ali bitno se Briselu pokazati kao kooperativan. Bez obzira na to što su u svom modelu pokušavali da pokažu kako se radi o jednoj izbornoj jedinici, jasno je da su u ponuđenom modelu dvije izborne jedinice i da se radi o novoj etničkoj podjeli.

Kako biste ocijenili dosadašnji mandat državne i federalne vlasti. Gdje je i u kojem momentu nastala kriza, u kojoj smo očigledno?

Jerlagić: Najgorim u postdaytonskoj Bosni i Hercegovini. Ali da ovo ne bude bez argumenata. Državni dug je premašio iznos od 10 milijardi KM. U proteklih tri godine dva puta nam je snižen kreditni rejting države. Veličina stranih ulaganja je znatno manja nego prije tri godine. Praktično kontinuirano proživljavamo duboku političku krizu u Bosni i Hercegovini. Postoje ozbiljne prijetnje EU za gubitak bezviznog režima, koji smo dobili prije tri godine. Nikako da aktuelna vlast osigura uvjete kako bi se bar milimetar krenulo dalje od davno dobijenog pretpristupnog puta za MAP i NATO.

 Kada je govorimo o Federaciji Bosne i Hercegovine upitno je da li će i koliko biti sredstava u budžetu za budžetske korisnike, odnosno da budem otvoren, da li će biti novca za plaće?

 Federacija se iz dana u dan zadužuje ili novim trezorskim zapisima ili tranšama MMF-a za puko preživljavanje. Nejasno je obećanje Premijera Nikšića za povećanje penzija u izbornoj godini bez novih investicija i novih radnih mjesta. Iz ovakvih fondova to je nemoguće.

 Krize su nastale u samom početku mandata, neprihvatanjem HDZ-ova u vlast stvaranjem ”Platforme” na nivou Federacije BiH, odnosno izbacivanjem SDA iz ”šestorke” na državnom nivou. Ovo su konstantne krize i nažalost one će trajati do narednih izbora.

Nerijetko Vas aktuelna Uprava EPBIH spomine u kontekstu istraga Tužilaštva po pitanju energetskog sektora – konkretno u slučajevima EFT i Alpiq. Kako odgovarate?

 Jerlagić: Za Vaš portal ću prvi put javno progovoriti o ovom politički montiranom procesu.  Da se podsjetimo tih ugovora i poslovnih rezultata EP BiH u tom periodu. Poslovna 2009. godina, godina svjetske recesije, kada su mnoge firme gubile poslove ili se u potpunosti gasile,  završena je sa rekordnom dobiti od 67 miliona KM i rekordnom prodajom na tržištu od preko 326 miliona KM.  Zbog recesije došlo je do strašnogpada cijena na tržištu električne

energije. Umjesto rekordne cijene regiona koju smo postigli na predmetnim ugovorima od preko 83 €/MWh, cijena je pala na gotovo 30 €/MWh. (prosječna proizvodna cijena EP BiH je cca 40 €/MWh) To su po svim elementima bili uvjeti više sile i prijetnje raskidom ugovora.

 Aktuelna Uprava je na bazi adekvatnih informacija i procjena, savjesno, sa dužnom pažnjom i dobrom vjerom i u najboljem interesu Društva donijela odluke koje su umjesto gubitka od 55 miliona pa do čak 130 miliona KM, donijele dobit od 67 miliona KM. Uz to uspjeli smo otkupiti sve iskopane količine uglja iz rudnika, iako je 2009. godina bila jedna od rekordnih  hidroloških godina.

 Uprava je uspjela da sačuva rekordne cijene i da prolongira prodaju po tim cijenama. Prodaja se realizirala i u narednom periodu, tako da je Alpiq 100 % realizirao svoj ugovor, a ostao je jedan dio energije sa EFT-om. Sama realizacija ugovora sa Alpiqom ukazuje da je to bilo dobro rješenje za EP BiH. U prilog tome govori i činjenica da je na bazi ovih ugovora EP BiH u 2011. godini imala dobit od preko 10,4 miliona KM. Ako znamo da je dobit EP BiH u 2011. godini bila 1,5 miliona KM, onda je lako zaključiti da bi bez ovih prihoda gubitak EP BiH bio gotovo 9 miliona KM. Na kraju ”ne pada snijeg da prekrije brijeg, nego da zvijer sakrije trag”!!!

 Kompanija EFT je 24. novembra 2011. godine od nove Uprave sa Grabovicom na čelu pismeno zatražila da preuzme sve preostale količine električne energije, na šta je dobila negativan odgovor. Na ovaj način EP BiH je ostala uskraćena za dodatnih 8 miliona KM! U izvještaju Interne kontrole koji je Grabovica više puta vraćao Seadu Kumašinu na ”dodatno friziranje” izostavljen je Zahtjev EFT-a od 24.11.2011. godine. Na ovaj način došlo je do lažnog davanja, odnosno prikrivanja informacija Financijskoj policiji i laznog prijavljivanja Uprave i Nadzornog odbora EP BiH. Svjesni svoje krivice, Elvedin Grabovica i Izvršni direktor Mirsad Šabanović su po svaku cijenu željeli ocrniti bivšu Upravu i Nazorni odbor, pa čak i po cijenu lažnog prikrivanja informacija. U prilogu ovome priložit će i Zahtjeve EFT od 24.11.2011. i 27.12.2011.

Bliži nam se popis stanovništva, Vi ste čak najavili i mogućnost bojkota. Zašto i kakvu poruku imate za građane BiH pred popis i podmeće li se Bošnjacima na neki način kada se apelira da se pišu kao Bosanci?

 Jerlagić: Kao što je poznato Stranka za Bosnu i Hercegovinu je bila protiv ovakvog Popisa iz razloga neprovođenja Aneksa 7 daytonskog mirovnog sporazuma, odnosno povratka svih raseljenih i protjeranih na svoja ognjišta. Zahtjevali smo da se Popis odgodi do ispunjenja ovih uvjeta, inače će Bosna i Hercegovina kroz Popis dobiti ovjeru genocida i etničkog čišćenja. Strah nas je ovjere rezultata genocida i etničkog čišćenja. Navest ću Vam samo jedan strašan podatak vezan za trenutno stanje u Istočnoj Hercegovini. Na posljednjem Popisu iz 1991. godine u Istočnoj Hercegovini (mislim na općine koje se danas nalaze u RS-u) živjelo je preko 20000 Bošnjaka, a danas je tamo nešto više od 300 Bošnjaka.

 Ukazivali smo na niz propusta koji su pratili pripremne aktivnosti oko Popisa od donošenja Zakona do danas. Ukazivali smo na nedosljednosti Zakona i potencijalne diskriminacije nad Bošnjacima. Da je bilo po slovu Zakona, odnosno ”de jure” danas u popisnim komisijama ne bi bilo Bošnjaka, ali na sve to je neko ”zažmirio” i prešao preko toga. Ustavno smo dokazivali da su Bošnjaci i Muslimani ista etnička skupina, narod istog porijekla, istog korijena, jezika itd. I da u tezaurusima trebaju imati istu, jedinstvenu šifru.

Danas kada smo par dana pred Popisom, prije svega pozivam sve građane Bosne i Hercegovine da obave svoju zakonsku i moralnu dužnost i odazovu se Popisu. Takođe pozivam sve građane koji privremeno ne žive u Bosni i Hercegovini, a imaju prijavu boravka u Bosni i Hercegovini da Popis obave u domovini, kad im već nije data mogućnost da to učine u dijaspori. (ovdje ne mislim na popis dijaspore koji neće uticati na popis u Bosni i Hercegovini).

 Sudjelovanje u Popisu je moralna, građanska ali i patriotska obaveza svih građana Bosne i Hercegovine. Sudjelovanjem u Popisu pokazuje se privrženost prema Bosni i Hercegovini kao svojoj jedinoj domovini. Od rezultata predstojećeg Popisa ovisit će mnogi budući procesi unutar Bosne i Hercegovine.

 Bošnjački narod je najveća žrtva genocida i etničkog čišćenja i Bošnjaci ne smiju dozvoliti da  eventualnom inertnošću i nemarom, tj ne izlaskom na Popis dobiju nerealne podatke o brojnosti i procentualnom iznosu Bošnjaka u Bosni i Hercegovini.

 Gledano historijski upravo su Bošnjaci bili oni kojima se nije dozvoljavalo da budu to što jesu, pa su morali  biti neopredjeljeni ili Srbi ili Hrvati. Nakon Ustava iz 1974. godine dobili smo mogućnost da ”kao budemo” narod, kao Muslimani sa veliko ”M”. Sa klasičnom vjerskom, a ne etničkom odrednicom. Ustav Bosne i Hercegovine, danas po prvi put daje mogućnost da se izjasnimo kao Bošnjaci, da imamo etničku odrednicu i da budemo ono što i jesmo. Časna je obaveza ne zanijekati svoj identitet i čuvati svoj maternji jezik. A kada govorimo o etničkoj pripadnosti tada ne možemo praviti paralelu između etničkog i nacionalnog. Ustav Bosne i Hercegovine poznaje tri konstitutivna naroda i to je etnička pripadnost, a nacionalna pripadnost je vezana za državu Bosnu i Hercegovinu.

Kakvo je stanje u Stranci za BiH, kako teku pripreme za naredne izbore, izlazite li samostalno ili u nekoj koaliciji?

 Jerlagić: Stranka za Bosnu i Hercegovinu je poslušala glas i volju građana i principijelno ostala u opoziciji. Stranka za Bosnu i Hercegovinu je u potpunosti reformisana Stranka sa gotovo kompletno zanovljenim rukovodstvom na svim nivoima od općinskih savjeta pa do Predsjedništva i Glavnog odbora. Predstojeći izbori i kandidati koje ćemo predstaviti će biti u duhu ove reforme Stranke. Svakodnevno bilježimo pristupanje novih članova, bilo da se radi o kulturnim radnicima, sportašima, mladim stručnjacima, profesorima itd. Prisutan je trend pristupanja općinskih vijećnika i delegata iz kantonalnih skupština u Stranku za Bosnu i Hercegovinu. Još je rano govoriti o predizbornim ili postizbornim koalicijama za naredne izbore. Ono što mogu potvrditi je spremnost i opredjeljenost Stranke za Bosnu i Hercegovinu da podrži projekat 1. mart i mislim da smo bili jedna od prvih stranaka koja je javno prihvatila Principe koje je predložio 1. mart.

S kojom od stranaka imate najbolje odnose?

 Jerlagić: Stranka za Bosnu i Hercegovinu je parlamentarna stranka i više puta smo pokazali da smo spremni biti partner sa svakom strankom kojoj je država Bosna i Hercegovina iznad  partijskih ili ličnih interesa pojedinaca. Takve partije će i u budućnosti biti naši partneri.

 (vijesti.ba)