Advokatica Sabina Hota-Ćatović: Presudom Vrhovnog suda FBiH zaustavljena je praksa zbog koje smo gubili mlade ljekare

Odlučujući po zahtjevima za reviziju presuda iz Mostara, a potom i Zenice, Vrhovni sud FBiH uspostavio je pravni presedan, koji predstavlja prekretnicu kada je riječ o usavršavanju, statusu, pa i ostanku mladih ljekara u BiH.

Građansko odjeljenje Vrhovnog suda FBiH zauzelo je stav da u troškove specijalizacije ne mogu biti uračunate plaće i druge naknade isplaćene u periodu trajanja specijalizacije, bez obzira gdje je specijalizant radio, a na koje su specijalizanti do sada obavezivani ugovorima sa zdravstvenim ustanovama u kojima su radili.

Naknada za rad ljekara

Radi se o naknadi za rad ljekara, koja nema veze sa troškovima njegove specijalizacije, pojašnjava advokatica Sabina Hota – Ćatović, nakon sedam godina pravne borbe s kolegama Sadikom Hotom i Aidom Krupalijom.

– Vrhovni sud je po prvi put zauzeo stav koji je različit od onog kojeg je zauzimao u nekoliko predmeta koje smo mi pokretali u nekih 7-8 revizija i apelacija pred Ustavnim sudom. Vrhovni sud je obično odbijao revizije i apsolutno nije htio da se upušta u analizu razloga, koji su u ovoj presudi dati. Jednostavno su zauzimali stav da u troškove specijalizacije bolnici ulazi ne samo neto, već čak i bruto plata. Sve što je doktoru specijalizantu isplaćeno, bez obzira što je za to vrijeme radio – kaže Hota Ćatović.

Pozivajući se na ranije presude Vrhovnog suda FBiH, bolnice su specijalizantima nudile nepovoljne ugovore, na osnovu kojih bi u slučaju prekida ugovora o radu tražile iznose i do 300.000 KM, koji su ih morali prihvatiti ili ne bi dobili specijalizaciju.

– Ili još gore, u zadnje vrijeme, odbijali su takve ponude i odmah odlazili u inostranstvo, jer nisu željeli da se vežu takvim ugovorima. Oni su zaključivali ugovore u kojima bi se konstatovalo da, u slučaju da specijalizant prije isteka specijalizacije promijeni bolnicu, mora vratiti bolnici sve bruto plate i sve ostalo što je bolnica u njega uložila, čak i doprinose u sklopu bruto plate, koji nisu plaćeni njima već državi. Na to su dosuđivali kamate, troškove popstupka… To je nespojivo s Ustavom, konvencijama, zbog toga smo gubili mlade ljekare, a oni koji su potpisali takve ugovore dolazili su pod udar sudova, koji ovu argumentaciju uglavnom nisu ispravno rezonovali – ističe Hota Ćatović.

Novo poglavlje

Zbog dosadašnje sudske prakse brojnim zdravstvenim radnicima nanešena je nepopravljiva šteta, neki od njih prodali su i stanove da bi izmirili troškove za koje su presuđeni. Zato ovakva presuda Vrhovnog suda FBiH otvara novo poglavlje. Zdravstvene ustanove će imati pravo tražiti objektivno nastale troškove, ali ne i plaće i naknade uposlenika.

– U zavisnosti u kojoj su fazi, ali u nekim slučajevima ćemo uspjeti zaustaviti postupke koji nisu izvršeni ili nisu izvršeni u cjelosti, ili ukoliko se ide na protivizvršenje, na ponavljanje postupka. Vidjet ćemo da li će biti osnova za naknadu štete ljekarima koji su nažalost ostali bez imovine, neki i bez stanova, ali na ovaj način će se trajno zaštititi pravo na rad i pravo na zaradu koju vam niko ne može uzeti – kaže advokatica Sabina Hota – Ćatović.