Udruženje “DONNA” Bugojno podržava Međunarodnu kampanju “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”

Udruženje “DONNA” Bugojno podržava Međunarodnu kampanju „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“. Ova Kampanja se obilježava od 25. novembra do 10. decembra svake godine.

Od 25. novembra/studenog do 10. decembra/prosinca obilježava se 16 dana aktivizma protiv nasilja na temelju spola (GBV). Inicijativa poziva sve ljude, u svim dijelovima svijeta, da poduzmu akciju u svojim zajednicama, i daju svoj doprinos, te ustanu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama.

Unutar 16 dana aktivizma, obuhvaćeno je više značajnih datuma koji imaju bliske veze sa sadržajem:

25.11. je Međunarodni dan borbe ili suzbijanja nasilja nad ženama

01.12. Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS-a

03.12. Svjetski dan osoba sa invaliditetom

10.12. Međunarodni dan ljudskih prava.

Nasilje nad ženama i djevojkama predstavlja kršenje ljudskih prava, i počinje uzimati pandemijske razmjere, koje se odvija u javnim i privatnim prostorima bilo kod kuće, na ulicama,  u državama, i njenim institucijama,  u miru ili u ratu.

Mlade žene su više izložene nasilju nego starije, a seoske žene više nego gradske. Žene  s invaliditetom nisu pošteđene od nasilja, kao ni  bolesne žene   – njihove stope prevalencije su iste kao i u poduzorku zdravih žena i žena bez invaliditeta.

Psihičko nasilje je najzastupljenije, i u životu ga je doživjelo 41,9 % ispitanih žena u BiH, od toga 43% u Federaciji BiH. Ovoj vrsti zlostavljanja najčešće su izložene mlađe žene, a počinitelji su najčešći, nakon partnera, očevi, pa potom prijatelji i nepoznate muške osobe. Fizičko nasilje doživjela je četvrtina ispitanih žena (24%, tj 23%). Seksualno nasilje doživjelo je 6% žena u BiH i gotovo isto u Federaciji BIH (5,8%), dok je ekonomsko nasilje registrirano u 5% slučajeva na nivou BIH, a u Federaciji BiH 3,8%.

Oblici nasilja nad ženama

Pojedini oblici nasilja se javljaju kao dio tradiocionalne i opšte prihvaćene kulture u nekim zemljama, ali se bilježe i pojave novih slučajeva u sredinama u kojima te prakse ranije nije bilo:

• Partnersko nasilje, ili porodično nasilje uključujući fizičko, seksulno i psihološko
• Seksualno nasilje
• FGM- genitalno sakaćenje ili žensko obrezivanje,
• Prisilni i maloljetnički brakovi
• Trgovina ženama i djevojčicama
• Femicid

Šta je nasilje intimnih partnera, ili obiteljsko nasilje?

Nasilje između intimnih partnera je ponašanje trenutnog ili bivšeg partnera ili supružnika koji uzrokuje fizičku, seksualnu ili psihičku štetu drugome sa kim je ili je bio u porodičnom odnosu. Ovo je najčešći oblik nasilja koje žene doživljavaju globalno, i on uključuje i nasilje među mladima u fazi zabavljanja tzv. „date violence“.

Šta je seksualno nasilje i uznemiravanje?

Seksualno nasilje je bilo koji seksualni čin, pokušaj seksualnog čina, neželjene seksualne primjedbe ili napretke prema seksualnosti osobe pomoću prisile, bilo koje osobe bez obzira na njihov odnos prema žrtvi, u bilo kojem okruženju.

Seksualno nasilna djela mogu se odvijati u različitim okolnostima i situacijama, i uključuje, npr.:

Neželjeni seksualni odnos, uključivanje ili seksualno uznemiravanje, uključujući i zahtjevni seks u korist favorita.

Silovanje (unutar braka i partnerskih odnosa, od strane stranaca i tokom oružanog sukoba ili vanrednih i katastrofičnih okolnosti).

Seksualno zlostavljanje i uznemiravanje djece

Prisilni brak ili suživot, uključujući i brak maloljetne djece.Šta je žensko genitalno sakaćenjeili obrezivanje ( FGM)?FGM uključuje postupke koji namjerno mijenjaju ili uzrokuju ozljede ženskih genitalnih organa zbog ne-medicinskih razloga. Osim ekstremne fizičke i psihičke boli, praksa nosi mnoge zdravstvene rizike, uključujući i smrt.

Šta je prisila na maloljetnički brak ?Dječji ili maloljetnički brakovi obično znače kraj obrazovanja, mogućnost ekonomske neovisnosti, zaposlenja i prava na životni odabir. Istraživanja potvrđuju da su djevojke koje se udaju u djetinjstvu pod većim rizikom za doživljavanjem nasilja od strane partnera, nego djevojke iste dobi koje se kasnije udaju. Zdravstveni rizici su veliki i vode ka neželjenim trudnoćama, do smrti i majke i novorođenčeta.

Šta je trgovanje ljudima (posebno djevojčicama i ženama) ?

Trgovina ljudima je stjecanje i iskorištavanje ljudi putem različitih manipulativnih sredstava, poput sile, prijetnje, prevare ili laži. Ova praksa vodi milione žena i djevojaka u ropstvo, od kojih su mnoge seksualno iskorištene, a većina uvučena u bolesti ovisnosti i izložene mnoštvu zdravstvenih rizika i bolesti.

Šta je femicid?

Femicid uključuju namjerno ubistvo žena, jer su žene, ali šire definicije uključuju svako ubojstvo žena ili djevojaka, pa i ženske novorođenčadi. Ubistvo zbog  ‘časti ‘ je također u kategoriji femicida. Obično femicid počine muškarci, ali ponekad mogu biti uključeni i ženski članovi obitelji u ubistvo.

Nasilje utiče na zdravlje žena

Povredama, samouništavajućim ponašanjem do samoubistva

Depresijom i poremećajima raspoloženja

Neželjenim trudnoćama

Spolno prenosivim bolestima, uključujući i zarazu HIV virusom

Zloupotrebom alkohola, duhana i drugim sredstvima koja izazivaju ovisnost

Odgovor sistema zdravstva

UN i SZO podupiru provedbu “Globalnog plana djelovanja za jačanje uloge zdravstvenog sistema u nacionalnom multisektorskom odgovoru na rješavanje međuljudskog nasilja, posebno protiv žena i djevojaka, i protiv djece”. Ovaj plan djelovanja potvrdile su države članice na Svjetskoj zdravstvenoj skupštini 2016. godine.

Pružaoci zdravstvene zaštite često su prva linija za probleme unutar obitelji. Njihovo znanje i prepoznavanje zlostavljanja je krucijalno, uz mogućnost da pruže empatičan i podržavajući odgovor kada otkriju znake zlostavljanja, koji često spašava život. Treba znati da je povezivanje preživjelih zlostavljanja s drugim uslugama koje im možda trebaju putem preporuka također pomoć.

Razbijanje zida i kulture zataškavanja, prikrivanja i tišine su osnove ne- sudjelovanja u nasilju i zlostavljanju.

Obavezno izvještavanje odnosi se na zakone koje donose države ili koje zahtijevaju od stanovništva ili određenih pojedinaca /profesionalaca, kao što je zdravstveni radnik, da prijavljuju (obično policiji ili socijalnom sistemu zaštite) bilo kakav incident poznatog ili sumnjivog nasilja u obitelji ili nasilja nad partnerom ili djecom. U našoj zemlji obavezno prijavljivanje primarno se primjenjuje na zlostavljanje i zanemarivanje djece i maloljetnika službama socijalne zaštite, a izvještavanje o porodičnom nasilju se prijavljuje policiji.

Pored postojećih koordinacionih tijela, koji rade na izradi programa mjera za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici, te primjenu protokola o saradnji u ovoj oblasti, još uvijek ima prostora za dalje jačanje institucionalne podrške i odgovora za sve preživjele, bilo da  svoje traume nose iz rata na prostorima BiH, ili su izloženi novim oblicima uspostavljanja kulture nasilja nad ženama i djevojčicama.

Progovorimo o nasilju; razbijmo zid šutnje; strah od osude okoline!

Zahtijevajmo zaštitu preživjelih i kaznu za počinitelje!

Budimo primjer generacijama koje dolaze, za budućnost bez nasilja!