Učenje na otvorenom u MSŠ Donji Vakuf
Krajem septembra u Srednjoškolskom centru u Donjem Vakufu otvorena je prva učionica na otvorenom u Bosni i Hercegovini sa sunčanim satom i oslikanim motivima Sunca i pratećih planeta.
Učionice na otvorenom predstavljaju novi kreativni koncept nastave i primjenjive su za sve uzraste i sve vrste obrazovanja. To je inovativan način poučavanja s ciljem motiviranja učenika za aktivno učestvovanje u nastavi, prilikom čega se učenicima u školi približava gradivo korištenjem neposredne okoline kao vrijednog resursa za učenje. Poučavanje se orijentiše na učenje životnih vještina, povezivanje gradiva sa stvarnim situacijama, poštovanje prirode i prirodne baštine i primjenu naučenih vještina u stvarnom životu.
Realizacija ovakvog projekta u školi je od značaja i zbog neposjedovanja adekvatnih učionica unutar same škole, koje su prilagodljive eksperimentalnom načinu rada i realizaciji nastave kao što je nastava geografije i biologije i drugih predmeta. Cilj projekta učenje na otvorenom je zamišljen kao poduhvat koji će nakon svoje realizacije koristiti cijeloj skoli.
Ideja o projektu nastala je na času geografije na prijedlog profesorice Orhane Kosterović. Učenici su ideju rado prihvatili i počeli se aktivno uključivati u realizaciju zamišljenih ciljeva. Prvobitno malo geografsko društvo, a potom cijela škola počela je davati svoj doprinos. Ideje su se stavile na papir i počela je potraga za organizacijama koje bi podržale ovakav projekat. Sama učionica je zamišljena da se radi unutar školskog parka, ne narušavajući prirodni ambijent. Značaj ovakvog projekta, njegovu multifunkcionalnost i zanimljivost prepoznala je organizacija Schuler Helfen Leben BiH zahvaljujući kojoj je projekat i zaživio.
Kako obično jedna aktivnost povlači drugu, grupa entuzijasta se odlučila na dodatne aktivnosti kao što je obnavljanje dijela fasade škole koja je bila devastirana različitim grafitima, označavanju stabala u školskom parku, obnavljanju starih klupa i postavljanju novih kanti za odpatke i možda najzanimljivijem dijelu, izradi sunčevog sata.
Samo obnavljanje fasade i oslikavanje motiva Sunca i njemu pripadajućih planeta trajalo je oko 7 dana, a odličan posao su odradili učenici drugog i četvrtog razreda opće gimnazije, Mustafa Mlinarević, Medina Kapetan i Emina Ramljak. Prvo se pristupilo čišćenju zida i stavljanju podloge, a potom stavljanju novog sloja fasade na kojem je oslikano Sunce i planete sunčevog sistema. Veličina zida je 12 x 2 m i veoma brzo se vidio rezultat. O razlikama od prije i sad dovoljno govore same fotografije i riječi podrške i oduševljenja učenika i profesora.
Dok su tekle pripreme za postavljanje učionice na otvorenom, učenici su u sklopu svoje redovne nastave geografije i biologije označili stabla u školskom parku sa osnovnim informacijama o porodici, rodu i vrsti stabla. Da se ne bi štetio korijen stabla i samo stablo, odlučili su se na plastificiranje papira sa osnovnim informacijama i postavljanju istog vezanjem oko stabla, što je sugerisano i od strane uposlenika Šuma srednje Bosne sa kojima su učenici bili profesori bili u stalnom kontaktu. Osim jačanja svijesti o okolišu i prirodi općenito ovaj dio projekta je imao svoju ljepotu i u korelaciji dva nastavna predmeta, geografije i biologije.
Jedan dio učenika, koji su se već na veliko javljali dobrovoljno da učestvuju u svakom koraku je preuzeo na sebe obavezu da se prihvati posla oko obnavljanja starih klupa koje služe učenicima u krugu škole. I taj dio zamišljenog posla je urađen jako brzo i uspješno.
Dio projekta koji je pobudio veliku znatiželju učenika, ali i šire je izrada sunčevog sata. Kako lokacija za izradu istog mora biti horizontalna, ravna, stalno osučana i otvorena posebno prema istoku, zapadu i jugu, odlučeno je da se koristi prostor školskog platoa, neposreno ispred škole.
Od presudne važnosti je bilo tačno obilježavanje pravaca sjever-jug kroz sredinu odabrane lokacije da bi sat pokazivao tačno vrijeme. Svaki stepen pogreške kod ovog koraka utječe na tačnost sata za +/- 5 minuta,a obilježavanje pomoću magnetnog kompasa nije dovoljno tačno.
Pričekao se sunčan dan, bez vjetra, i uskladio sat s tačnim vremenom. Iz tabele koju su dobili u saradnji sa Udruženjem Sunčev sat iz Hrvatske, očitano je vrijeme u koje je Sunce tačno na jugu na datoj lokaciji u Donjem Vakfu u vremenu postavljanja instalacije. Pomoću konopca sa utegom, odredili su tačan smijer sjever-jug koristeći tačan sat, u navedenoj minuti i slijedeći pravac pružanja sjene s utegom. Potom su obilježili potrebnu liniju, te postavili tačan pravac geografskog sjevera.
Pravac istok – zapad je obilježen pod uglom od 90 stepeni u odnosu na pravac sjever – jug, a sjecište ta dva pravca je mjesto od kojeg su se vršila sva dalja mjerenja. Skala kalendara se obilježila mjereći od točke mjerenja i prateći sva upustva za izradu sunčevog sata.
Od mjerne točke koja predstavlja ishodište koordinatnog sistema kojeg tvore pravci S-J i I-Z, a koristeći horizontalne (x) i vertikalne (y) vrijednosti iz tablice, obilježili su mjesto za svaki marker oba prstena, odnosno za računanje ljetnog i zimskog vremena. Nakon ovog pristupilo se bojenju sunčevog sata. Za izradu svega navedenog učenicima je bilo potrebno nekoliko dana, a zadovoljstvo izrade istog je bilo ne mjerljivo. Poseban značaj sunčevog sata se ugleda u tome što ga mogu koristiti i učenici osnovne škole koja se nalazi u neposrednoj blizi, polaznici JU Vrtić Donji Vakuf, ali i svi građani Donjeg Vakufa.
Najzahtijevni dio projekta koji je trajao cijelo vrijeme dok su se obavljale sve druge aktivnosti je postavljanje učionice na otvorenom. Učionica je smještena u školskom parku i amfiteatralno je postavljena. Sastoji se od 16 klupa, odnosno 32 mjesta za sjedenje, stola, koji je ujedno radna površina i školske table. Prvobitno se moralo obezbejditi drvo za izradu klupa i naći firma koja će rezati drvo. Kada se obavio taj dio posla, klupe su u dijelovima prenesene u školu. Potom je bilo neophodno obraditi drvo, te ga i zaštiti, kao i povezati klupe. Da bi se osiguralo od neželjenih devastiranja klupe su se vezale za beton, a škola se potrudila da područje bude pod video nadzorom.
Prvi dio zadatka se odnosio na premjeravanje i kopanje rupa, zatim su se izvršile priprema za šalovanje i betoniranje. Cijeli postupak je rađen sa učenicima svih struka i zanimanja.
Paralelno dok su se odvijali poslovi u školskom parku učenici drvne tehničke i stručne škole, koji u svom nastavnom procesu nemaju geografiju su dali ogroman doprinos zajedno sa svojim profesorima kroz praksu, koju inače nemaju u školi,nego su primorani posjećivati okolna preduzeća da bi obavili istu. U učionicima sa alatom koji im je bio dostupan ili koji su donjeli od kuće su izvršili obradu drveta, njegovu zaštitu, te povezivanje klupa.
Rad na svim poslovima prije samog postavljanja klupa trajao je oko deset dana, a posao oko postavljanja učionice trajao je dva dana. Važno je napomenuti da veći dio učenika koji je radio na ovim poslovima živi na većim udaljenostima od škole, te zbog ne redovnih autobuskih linija su se vraćali kuci i po 5 sati kasnije u odnosu na završetak nastave.
Osim za nastavu geografije učionica će služiti svim učenicima i kompletnom nastavnom osoblju, nekima kao klasična izvanučionička nastava, a drugima kao povremena redovna nastava, ali na otvorenom. Međutim profesori drugih predmeta mogu se pohvaliti da znatan dio izvorne stvarnosti mogu donijeti u učionicu, što nije slučaj sa geografijom. Ona u učionicu može dopremiti vrlo mali dio izvorne stvarnosti koji proučava, a većina toga ostaje iza prozora, te će ovakav način izvođenja nastave učeniku približiti na praktičan način barem jedan dio materije koju proučava, ne iziskujući dodatne novčane troškove i zadovoljavanje administrativnih procedura kao kod slučaja izvođenja drugih izvanučioničkih poduhvata.
Svečanom otvaranju učionice prisustvovali su učenici, roditelji, predstavnici privrednih subjekata koji su pomogli realizaciju projekta i lokalni zvaničnici. Istovremeno je upriličena i izložba digitalnih crteža učenika ove škole i prigodna zakuska.