U Federaciji BiH na tržište rada dolaze studenti i učenici

Vlada Federacije BiH pokrenula je izmjene Zakona o radu koje dopuštaju rad studentima šest mjeseci tokom jedne kalendarske godine, dok je nacrt Zakona o radu redovnih studenata i učenika već u proceduri. 

Problem nedostatka radne snage djelomično bi mogla riješiti dva zakona, od kojih je jedan već upućen u proceduru, a drugi će uskoro. Spomenuti zakoni definiraju rad studenata koji bi tako mogli popraviti stanje na tržištu rada, odnosno omogućiti poslodavcima dostupnost domaće radne snage.

Bolje definiranje i bolja zaštita mladih uposlenika

Prema riječima federalnog ministra rada i socijalne politike Adnana Delića, kako bi smanjila rast “sivog tržišta” rada, Vlada Federacije BiH je, krenula u izmjene Zakona o radu koje dopuštaju rad studentima šest mjeseci tokom jedne kalendarske godine.

– Sve kako bismo popravili stanje na tržištu rada i osigurali bolje uvjete rada – naglasio je Delić.

Ranije ove godine u proceduru je upućen nacrt Zakona o radu redovnih studenata i učenika u FBiH. Trenutačno u Federaciji BiH ne postoji Zakon o radu redovnih studenata i učenika, što, prema tvrdnjama predlagača, predstavlja pravni propust i rezultira jačanjem “crnog tržišta”.

Zakon definira kako se rad studenata i učenika priznaje kao radno iskustvo

Navedeni nacrt zakona definira, među ostalim, najnižu satnicu koja se može isplatiti redovnom učeniku ili studentu, kao i visinu toplog obroka. Ako se navedeni zakon usvoji u formi u kojoj je predložen, minimalna naknada za obavljanje poslova iz tog zakona po radnom satu iznosila bi 3,50 KM, a Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije BiH može donijeti odluku o povećanju minimalne naknade.

Učenik ili student koji obavlja posao u trajanju od najmanje četiri sata tokom jednog dana ima pravo na odmor u trajanju od 30 minuta i naknadu za topli obrok od minimalno 5 KM.

Izvršitelj može raditi najviše 80 sati tokom jednog kalendarskog mjeseca i ne više od osam sati dnevno.

Zakon propisuje kako će Ministarstvo finansija FBiH i Porezna uprava FBiH najkasnije 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona usvojiti podzakonske akte kojima se definira način oporezivanja osoba odnosno redovnih studenata i učenika.

Također, uređuju se i obaveze posrednika. Tako je definirano da je prije početka obavljanja posla posrednik dužan zaključiti ugovor o zastupanju pri angažiranju za rad na poslovima iz ovog zakona s izvršiteljem posla.

Mnogobrojne firme imaju potrebu i interes za angažman redovnih studenata i učenika, ali se ne odlučuju na realizaciju zbog straha od potencijalne neregularnosti samog procesa.

Legalan rad

Ovim zakonom omogućio bi se legalan rad redovnim studentima, stjecanje prakse i radnih navika tokom školovanja, što će im poboljšati položaj na tržištu rada nakon završetka obrazovanja. Također im se omogućava i stjecanje zarade, što predstavlja rasterećenje roditelja, ali i samih učenika i roditelja tokom školovanja – navodi se u obrazloženju spomenutog zakona.

Prema ovom zakonu, redovni student ili redovni samofinancirajući student je osoba koja pohađa prvi ili integrirani ciklus studija na jednoj od visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini i ima status redovnog studenta ili redovnog samofinancirajućeg studenta, starosti do 26 godina odnosno do 28 godina za redovne studente ili redovne samofinancirajuće studente studijskih programa koji traju šest studijskih godina. Redovni učenik je osoba koja pohađa jednu od srednjih škola u BiH, ima status redovnog učenika i navršenih minimalno 15 godina.

Zakon definira kako se rad studenata i učenika priznaje kao radno iskustvo, što će im dodatno poboljšati poziciju na tržištu rada nakon završetka školovanja.