Svjetski dan oboljelih od moždanog udara – 29. oktobar

29. oktobar se u svijetu obilježava kao dan oboljelih od moždanog udara.

Skoro da nema granica otkrićima kako ljudski mozak funkcioniše, u bolesti i zdravlju, u snu i u hodanju, u miru i pod pritiskom.

Moždani udar (moždana kap, cerebrovaskularni inzult, CVI, apopleksija mozga; šlog) je rapidni gubitak moždane funkcije/funkcija zbog poremećaja dotoku krvi u mozak. Može nastati zbog ishemije (nedostatak protoka krvi) uzrokovane blokadom (tromboza, arterijska embolija) ili zbog krvarenja (isticanja krvi). Kao rezultat zahvaćeno područje mozga ne može funkcionirati što može rezultirati u nemogućnosti osobe da pomakne jedan ili više udova na zahvaćenoj strani, nemogućnošću razumijevanja govora ili formuliranja riječi, nemogućnošću vida na jednoj strani vidnog polja.

Danas je moždani udar i pored  dijagnostičkih i terapeutskih napredaka u medicini,  na drugom mjestu uzroka smrtnosti u svijetu, na drugom mjestu uzroka invaliditeta  i na  drugom mjestu uzroka demencija. Stoga predstavlja veliki zdravstveni  problem  kako pojedinca, tako i njegove porodice i šire društvene  zajednice. Rizik obolijevanja  od moždanog udara se povećava sa godinama, iako  prema podacima u svijetu, danas su 49% oboljelih od moždanog udara osobe mlađe  i srednje životne dobi, a može se javiti i kod djece.

Rizik obolijevanja od moždanog udara osim životne dobi i genetske predispozicije povećavaju visoki krvni pritisak, šećerna bolest, povišena masnoća u krvi, upotreba   različitih psihoaktivnih supstanci, gojaznost, fizička neaktivnost, ali i okruženje življenja, sa različitim stresogenim faktorima. Današnji način življenja, globalno, u svijetu ima za posljedicu da je svaka 6. osoba potencijalno u riziku da dobije  moždani udar.

Svake godine u Evropi se desi novih 150.000  oboljelih od moždanog udara, ukupno oko 1,3 miliona. U svijetu, godišnje, ukupan broj obljelih od moždanog udara se procjenjuje na 15 miliona. Koliko je to skupa bolest, potvrđuje  podatak da u Evropi, godišnje, troškovi liječenja oboljelih iznose 64 biliona Eura, jer  osim bolničkog liječenja, oboljeli zahtijevaju dugi period rehabilitacije, posebno fizikalne, govorne i okupacione terapije.

Moždani udar se može spriječiti u oko 40% slučajeva, prije svega zdravim načinom života i liječenjem već postojećih rizika. Ali i pored svega, moždani udar pokazuje porast incidencije i ukupne prevalencije posebno u zemljama u razvoju, gdje spada i BiH.

Analizirajući broj oboljelih od moždanog udara u regionu Sarajeva, tokom posljednjih 15 godina, dobili smo podatak da moždani udar u našem području ima tendenciju rasta, kako ishemični tako i hemoragični, sa blagom predominacijom žena u odnosu na muškarce, ali i sa pomjeranjem prema mlađoj dobi. Primjenom trombolitičke terapije nastojimo smanjiti invaliditet oboljelih, a sa druge strane  se  zalažemo za započinjanje rane rehabilitacije u prvim satima nakon udara.

Simptomi upozoravaju

Kako su nedavno objavili istraživači irskog medicinskog koledža, stare osobe slabo razumiju većinu važnih znakova koji ukazuju na mogućnost da dožive šlog i ne znaju koji faktori povećavaju rizik od takve opasnosti po njihovo zdravlje.

Prema tom istraživanju, tek 54% anketiranih starijih ljudi navelo je da nerazgovjetan govor predstavlja upozoravajući znak za šlog, a manje od pola je znalo da su takvi znaci i vrtoglavica, utrnulost, slabost i glavobolja. Tri četvrtine njih je među rizične faktore za šlog ispravno navelo povišen krvni pritisak. Međutim, samo je do 40% znalo da su i povišen holesterol i pušenje rizični faktori, a svega oko 10% da se u ove faktore ubrajaju i dijabetes i konzumiranje alkohola.

Irski stručnjaci upozoravaju da, zbog toga što ne poznaju dobro upozoravajuće simptome, mnoge starije osobe mogu da izgube dosta vremena koje je od vitalnog značaja, bilo da su sami u opasnosti od šloga bilo da se radi o nekome iz njihovog okruženja.