Susid – Bugojno i Otinovci – Kupres srednjovjekovni bosanski biseri
Emir Medanhodžić i Suad Haznadarević svoju istraživačku djelatnost posvećuju kasno antičkoj i rano srednjovjekovnoj Bosni. To je vremenski period od 800 godina (300. – 1100. godine). U ovom periodu obilježje je arijanstva – monoteističke religije koja je stupila na naše prostore i prerasla u veliku crkvu na koju se temelji Crkva Bosanska. Na prisustvo arijanstva na području Bosne ukazuju i arijanske bazilike (do sada pronađeno oko 50 koje su nastale u periodu od IV do VI stoljeća) kao i mnoštvo grobnica širom Bosne. Najpoznatije grobnice koje sadrže arijanske elemente kod starih Bošnjana su u Turbetu kod Travnika, u Grudinama – Čipuljić kod Bugojna, Oborcima kod Donjeg Vakufa, Stranjanima kod Zenice, Vrdolje kod Konjica, Mostara… Ovi znanstvenici obišli su srednjovjekovnu utvrdu Susid kod Bugojna i Otinovce kod Kupresa. Ovi radovi činiće dio knjige koja uskoro izlazi iza štampe.
-Sa Emirom Medanhodžićem i uz pomoć Irfana Agića obišli smo Stari ilirski grad Susid, Bugojno, koji se nalazi na području naselja Gračanica pored rijeke Bunta na nadmorskoj visini od 667 metara. Susid se prvi put spominje u pisanim dokumentima 1410. godine kao posjed Hrvoja Vukčića Hrvatinića, a 1448. godine kao posjed Stjepana Vukčića Kosače. Godine 1503. pada pod osmansku upravu, a definitivno je napušten 1833. godine. Ispod njega se nalazi nekoliko nekropola stećaka u selima Kordići, Bunta i Plandište. Sve to predstavlja prave izvore za nas koji se interesujemo za određen historijski period, ističe Suad Haznadarević.
-Otinovci kod Kupresa su vrlo interesantni za nas istraživače. Tu je Arijansko gotska bazilika iz V vijeka, srušena u naletu Avara i Slavena u VII vijeku. Ostaci kamenja crkve pobacani su na obližnje uzvišenje. Epigrafski artefakti su uklonjeni. Nedavno je započeta izgradnja katoličke crkva na istoj lokaciji. U blizini su dvije nekropole: Goravci pored muslimanskog greblja i Crveno greblje, sa posebno zanimljivim zvijezdama Siriusa. Evidentan je naš odnos prema prošlosti, ostavštinama i baštini naših predaka. Nekropole stećaka su zarasle u travu i bez obilježja. Imali smo poteškoća da ih pronađemo, uz pomoć i upute lokalnog stanovništva to samo lakše odradili, kaže Emir Medanhodžić.
-Naše interesovanje ponajviše je vezano za period od 300. do 1100. godine. U pitanju je vremenski period koji nije dovoljno istražen, o čemu ima vrlo malo podataka u našoj povijesti. Dosta toga nalazimo u njemačkim bibliotekama, a ima i u radovima historičara iz Zagreba i istoričara iz Beograda. Iznenađeni smo, dosta toga odudara od originalnih artefakata. Rijetki su historičari – istoričari kao što je Nada Klaić, kao naučnik djelovala apsolutno nezavisno u svom radu u odnosu na miješanje trenutne politike u historijska istraživanja. Nada Klaić je hrvatska historičarka koja je značajan dio života posvetila pisanju o Bosni. Jasno i glasno je rekla da je država Bosna starija i od Hrvatske i od Srbije. Posebno se izdvajaju njena djela „Srednjevjekovna Bosna“ ili „Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe 1377. godine“, objavljena osam mjeseci nakon njezine smrti. U svojim djelima je polemizirala sa srpskim i hrvatskim historičarima otkrivajući njihove neutemeljnosti i pokušaje historijskih podvala. Mi smo na tragu da našom knjigom koja je pri završetku to dodatno upotpunimo i dokumentujemo. Na putu smo da okončamo i posljednji tekst koji će ući u ovu knjigu, koja bi trebala uskoro izići uz pomoć Bosanskih pogleda i našeg prijatelja Nihada Filipovića, kažu Suad Haznadarević i Emir Medanhodžić.Emir Medanhodžić i Suad Haznadarević
Autori
Emir sa Irfanom Agić