Stručni aktiv geografa svih srednjih škola SBK: Ministarstvo obrazovanja SBK za jedne majka, a za druge maćeha!

Saopćenje iz Stručnog aktiva geografa svih srednjih škola SBK

Stručni aktivi geografa svih srednjih škola SBK koji rade na bosanskom jeziku, početkom šestog mjeseca potpisali su i pokrenuli između ostalog i Inicijativu za Izmjene i dopune Nastavnih planova i programa za usmjerene gimnazije, tehničke i stručne škole sa ciljem  izjednačavanja zastupljenosti nacionalnog predmeta geografija sa školama koje rade na hrvatskom jeziku, odnosno dopune istih  u dijelu koji se odnosi na stručnu spremu nastavnika.

Također u Inicijativi se traži rješavanje problema udžbeničke politike i ukidanje dugogodišnje segregacije u obrazovnom sistemu. Aktivi geografa SBK još uvijek čekaju stav ministra, iako tvrde da ih ova šutnja ne iznenađuje, jer je dokazano da kod svake ozbiljne situacije ministarstvo ostaje imuno na zahtjeve struke, čekajući da vrijeme učini svoje, što se ovaj put neće dozvoliti.

Pored Stručnih aktiva 12 srednjih škola koje rade na bosanskom jeziku, do sada je 8 srednjih škola poslalo Odluke podrške upućene od strane Nastavničkih vijeća škola sa zahtjevima da se izvrše tražene izmjene i dopune Nastavnih planova i programa.

Inicijativu su podržali i  eminentni stručnjaci poput akademika prof.dr. Muriza Spahića, nekadašnjeg člana  ekspert tima Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke koji je intenzivno radio na zajedničkim programskim jezgrima i nastavnim sadržajima iz nacionalne grupe predmeta, doc.dr. Edina Hrelje (šef Odsjeka za geografiju, PMF, Univerzitet u Sarajevu), doc.dr. Borisa Avdića (izabran za naučnu oblast Geografija u obrazovanju, PMF, Univerzitet u Sarajevu), prof.dr. Semira Ahmetbegovića (Voditelj studijskog odsjeka za geografiju, PMF, Univerzitet u Tuzli i predsjednik Udruženja geografa u BiH).

 Stručni aktivi geografa su u svom obraćanju ministru obrazovanja naveli da već duži niz godina za razliku od škola koje rade na hrvatskom jeziku, geografija kao nacionalni predmet ne postoji u srednjim školama koje rade na bosanskom jeziku, osim u gimnazijama, iako i ovdje postoje razlike u zastupljenosti ovog predmeta u odnosu na škole koje rade na hrvatskom jeziku.

Da situacija bude još gora, nadležno ministarstvo je još 2014./2015.  godine potrošilo enormna sredstva za izradu novih Nastavnih planova i programa za gimnazije na bosanskom jeziku,a koji su dobili saglasnost Vlade i u kojima je izjednačena zastupljenost nacionalne grupe predmeta sa školama na hrvatskom jeziku. Možda baš zbog ovog, pomenuti Nastavni planovi i programi, iako urađeni i plaćeni, nikad nisu ugledali svijetlo dana.

Također u praktičnom primjeru  djeca koja pohađaju nastavu na bosanskom jeziku u tehničkim i stručnim školama ne uče o Bosni i Hercegovini nikako u svom srednjoškolskom obrazovanju i ovo pravo im je uskraćeno za razliku od škola koje rade na hrvatskom jeziku u SBK.

Stručni aktivi geografa pozdravljaju način zastupljenosti nacionalnog predmeta geografija u školama koje rade na hrvatskom jeziku, ali insistiraju na jednakopravnosti u sistemu obrazovanja, gdje ministar treba biti jednako ministar svima, te prihvatiti odgovornost i činjenicu da je mnogo toga trulo u našem obrazovnom sistemu i da su promjene neminovne.

Opća geografija predmet koji  mladom čovjeku pruža okvir općeg znanja koje mu treba za njegov budući razvoj, a nacionalna geografija – geografija Bosne i Hercegovine je temelj na bazi kojeg se razvija patriotizam, ljubav prema domovini  i želja za ostankom.

Pravo izučavanja i poučavanja o domovini,  savremenim tokovima, budućnosti i upoznavanju iste, ne smije biti uskraćeno učenicima države u kojoj žive. Niti jedna ozbiljna institucija ne bi dovela u  pitanje  značaj nacionalne grupe predmeta, jer na njima počivaju njena državotvornost i opstanak. Međutim u našem Kantonu ovo  pravo i obaveza je  omogućena  samo  jednoj strukturi stanovništva, a jedini koji je nadležan za Nastavne planove i programe je upravo ministar obrazovanja Bojan Domić.

Stručni aktivi geografa SBK zbog velikih problema koje uzrokuju  prevaziđeni Nastavni planovi i programi, insistiraju i na  dopuni nastavnih planova i programa za stručne i tehničke škole u dijelu kojim se utvrđuje stručna sprema nastavnika,  na isti način kao što  su izvršene nekoliko puta za škole koje rade na hrvatskom jeziku, uvažavajući mišljenje struke.

Dalje, u realizaciji nastave ogroman problem nastavnom kadru i učenicima predstavlja neadekvatna literatura, te se traži pod hitno izmjena udžbeničke politike.

Literatura na koju obavezuju nastavni kadar, za razliku od škola koje rade na hrvatskom jeziku je neupotrebljiva, i nije primjenjiva nastavnim planovima i programima  ili jednostavno knjige za određene stručne predmete ne postoje, kao što je literatura za stručne predmete ekonomska geografija, saobraćajna geografija, turistička geografija i sl.

Porazno je da je veći dio obavezne literature opće nije moguće nabaviti na bosanskom jeziku, već na hrvatskom jeziku, a udžbenici za gimnazije koji se bave Bosnom i Hercegovinom i državama svijeta stariji su od 15 godina.

Koristeći nove udžbenike koje nije odobrilo ministarstvo  krši se zakon, a koristeći stare udžbenike onemogućuje se  učenicima pravo na adekvatno obrazovanje.

Zbog svega gore navedenog Stručni aktivi geografa smatraju da su škole na bosanskom jeziku izložene stalnoj diskriminaciji i segregaciji u obrazovnom sistemu SBK i pozivaju se na zakonske odredbe Bosne i Hercegovine, kako na državnom tako i na svim nižim nivoima, gdje jasno stoje izričiti propisi kojima se zabranjuje svaki vid diskriminacije i segregacije u pogledu obrazovanja, kao što su:

• Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH, u članu 3. propisuje da su opći ciljevi obrazovanja: „(…) c) promocija poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda, i priprema svake osobe za život u društvu koje poštuje principe demokratije i vladavine zakona; d) razvijanje svijesti o pripadnosti državi Bosni i Hercegovini, vlastitom kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji, (…) upoznajući i uvažavajući druge i drugačije, poštujući različitosti i njegujući međusobno razumijevanje, toleranciju i solidarnost među svim ljudima, narodima i zajednicama u Bosni i Hercegovini i svijetu“. Zakonom u članu 4. se također propisuje da „svako dijete ima jednako pravo pristupa i jednake mogućnosti učešća u odgovarajućem obrazovanju, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi.
• Zakon o zabrani diskriminacije u BiH, u članu 2., jasno definiše diskriminaciju: „Diskriminacijom će se, u smislu ovog Zakona, smatrati svako različito postupanje, uključujući svako isključivanje, ograničavanje ili davanje prednosti, utemeljeno na stvarnim ili pretpostavljenim osnovama prema bilo kojem licu ili grupi lica i onima koji su s njima u rodbinskoj ili drugoj vezi na osnovu njihove rase, boje kože, jezika, vjere, etničke pripadnosti, invaliditeta, starosne dobi, nacionalnog ili socijalnog porijekla, veze s nacionalnom manjinom, političkog ili drugog uvjerenja, imovinskog stanja, članstva u sindikatu ili drugom udruženju, obrazovanja, društvenog položaja i spola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, spolnih karakteristika, kao i svaka druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi, prava i sloboda u svim oblastima života.“ Istim Zakonom, u članu 4., propisani su različiti oblici diskriminacije, uključujući tu i segregaciju.
• Zakon o srednjoj školi u Srednjobosanskom kantonu Član 5. upotpunosti ističe jednakost i jednakopravnost svih učesnika obrazovnog procesa. Članom 23. se nalaže da nastavni plan i program mora odražavati interese konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine u skladu sa evropskim i međunarodnim konvencijama. Ovim članom se ukazuje na mogućnost i važnost postojanja jedinstvenog nastavnog plana i programa koji će sadržavati bogatstvo različitosti konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine i na taj način kod učenika jačati osjećaj pripadnosti i poznavanja onoga što je neizostavan dio Bosne i Hercegovine i njenog stanovništva, a to je različitost.