Sabahudin Hadžialić „RASKRŠĆE SVJETOVA“ I dio – KUTIJA ŽIVOTA (trilogija)
Povodom obilježavanja Dana općine Bugojno, 20.5.2013.g., u organizaciji Općine Bugojno…
DIOGEN pro kultura magazin vas poziva na predstavljanje prvog dijela trilogije, romana RASKRŠĆE SVJETOVA (I dio KUTIJA ŽIVOTA) književnika Sabahudina Hadžialića.
Predstavljanje romana će biti održano u Kristalnoj Sali zgrade Općine Bugojno u četvrtak, 16.5.2013.g. sa početkom u 19:00 sati
Promotori:
Načelnik općine Bugojno, gosp. Hasan Ajkunić, profesor
Profesor Viktor Dundović, bugojanski pisac.
Autor.
Moderatorica: Eneida Alibegović, novinar.
Izvode iz romana čitaju glumci Teatra Fedra, Bugojno.
Izdvajamo šta su o djelu, između ostalog, naveli Akademik, professor emeritus, prof.dr. Vladimir Premec i književnica Samira Begman Karabeg:
„Njegov roman Kutija života ima naročitu strukturu koju pisac paralelno razvija u tri sloja-tri toka svoje svijesti. Prvi sloj pripada autobiografskom kazivanju potankosti kojih se pisac sjeća, rekao bih toliko tankoćutno i razgovjetno bez namjera da nas optereti ali očigledno da nas privuče, treba priznati stilom velikog literate. To uspješno opisivanje memorabilia prema navlastitom kriteriju, čini se bez ostatka, postiže naročite efekte i budi znatiželju pa dovodi čitatelja u poziciju jednog daha. Što je nemoguće postići, jer se stvaraju višeslojne prepreke. Prva prepreka je drugi sloj ovog romanesknog djela koncentriran na povijest neretvanskih gusara. To je rekonstrukcija historijskih slika poetski mogućih, lančano povezanih osobnom stilistikom i ljepotom opsianog, jake koncentracije sabrane oko godine 1051. Da bi pisac bio siguran u to da se njegov čitalac snalazi u multiverzumu poslaganih činjenica on se poslužio tajnom bilješke pod tekstom ispisujući pod autobiografskim slijedom misli, ali i u drugom sloju koji će pisati u cijelom romanu kurzivom, ili italikom da ponovim precizno jezik računara kojim savršeno vlada Sabahudin hadžialić koji me vraća jednoj priči na svoje prvo putovanje do Engleske gdje je u ljetnoj školi brusio znanje engleskog. Treba tim povodom reći i to da je engleski jezik u Sabahudinovoj maniri postao katapult za prodor u svjetsku zbilju. Zbog toga brojnost fusnota predstavlja treći sloj ovog neobičnog teksta. Knjigu Sabahudina Hadžialića intenzivno čitam, i zadivljen sam dvostrukim tokom svijesti i majstorstvom pisanja. To struji u rasponu od slika običnog života do hermetičkog i neobičnog interteksta.“
Akademik, professor emeritus, prof.dr. Vladimir Premec
Samira Begman– Karabeg: Žene u Hadžialićevom „Raskršću svjetova“ su mistična bića paganskog svjetonazora neotuđene od prirode i fluidom intuicije duboko povezane sa svojim višim JA, sa Sebstvom. Za razliku od svjetonazora doba kojeg smo savremenici, gdje se biće yin pola uvijek identificira kroz neku sociološki dodijeljenu mu ulogu; majka,, supruga, kćerka, ljubavnica, kurva, emanca, uvijek u odnosu prema nekom ili nečem drugom, a time i otuđene od sebe. U „Raskršću svjetova“ dominira i ovaj svjetonazor, ali uz paraleli u kojoj Hadžialić život reflektira, a ne stvara. Snažni naslov „Raskršće svjetova“ naslućuje i opomenu i ukazivanje na postojanje ovih paralela svjetonazora; kako jeste – literarna refleksija, i kako bi trebalo biti – literarno stvaralaštvo. Prostor između te dvije paralele je otuđenost, odcijepljenost od Sebstva, prostor odumiranja. Ali isto tako i tačka polazišta, potencijal novih mogućnosti, raskršće putova na kojem se manifestira izraz slobodne volje…Metafora u Hadžialićevom „Raskršću svjetova“ je izuzetno snažna. Prateći glavnog junaka na putu od njegovog rodnog mjesta do mjesta njegove nakane, u opustošenoj duši čitaoca zatitrat će fatamorgana – privid nekog maglovitog sjećanja. Sve je ovdje i novo i prisno istovremeno. Put Radona nije direktan put, kako nam to insuiraju kanoni monoteističkih religija sa svojim striktnim pravilima i smjernicama. Već je u taj put utkano bezbroj neodabranih stranputica, nepredvidivih zastoja te susreta sa neizvjesnim ishodom. Ali, sve te stranputice, svi ti zastoji i susreti nisu prepreke na putu ili njegovo odugovlačenje, već njegov sadržaj. Jer put sam jeste cilj. Ovaj sadržaj se kod Radona ispunjava time što on ne odustaje od puta čak ni u naizgled bezizlaznim situacijama. Jer upravo vjera u nepogrešivost providnosti vidjelice Milijane su izlaz sam.
Izdvajamo iz recenzija:
Mešavina žanrova i pogleda na svet u „Kutiji života“ predstavlja pravu odiseju, kako za junake romana, tako i za čitaoce. Odiseja može biti (kao i ona Homerova) lutanje po nepoznatim predelima, kao usud ili kazna bogova. Odiseja može biti i tumaranje po zabitima sopstvene duše, kao kazna za pokušaj pronalaženja sebe. Kod junaka „Kutije života“ lutanje se odvija na oba nivoa. Da li će stići do cilja? Ko je uopšte govorio o cilju? Važno je putovanje, pa makar se pretvorilo u odiseju. A na tom putovanju čitaoci se zajedno sa junacima romana sudaraju sa najneverovatnijim pojavama i događajima, upravo onima kakve samo život može da konstruiše. Kada zalutamo taman toliko da ne vidimo izlaz, tražeći ono Nešto (pa makar to bila „kutija života) – uvek i neizostavno nalazimo sebe. U odiseji Hadžialićevih junaka, mnogi će čitoci imati priliku da pronađu sebe. Da li treba bilo šta više očekivati od jednog romana?!
Petar Lazić
“…U fluidnoj pređi između jave i sna, na već iskustveno potvrđenim vrijednosnim sustavima vlastitog književnog opusa, satkan je poput mitske predodžbe o realnome svijetu, i posljednji roman Sabahudina Hadžialića „Kutija života“, prvi u najavljenoj trilogiji „Raskršće svjetova“, doimajući se kao pomak u neke nove prostore mašte i još neiskušane stvaralačke postupke, u kojima, uvijek iznova, prepoznajemo pisca trajno uronjena u aktualnu društvenu zbilju….Štivo koje imamo pred sobom je svojom strukturom i leksikom neobična mješavina žanrova u kojima Sabahudin Hadžialić smjelo žonglira živahnim i, nadasve, nepretencioznim stilom, eksperimentirajući sa specifičnim otklonom od standardiziranih kanona strukture romana, vješto preplićući putopisnu reportažu sa mitološkim ornamentima i sagama, poeziju sa lekcijama iz historije i civilizacije, objektiviziranu stvarnost sa ontološkim poniranjem u najdublja, najapstraktnija i najzamršenija pitanja univerzalija. Junake koji prožimaju njegovo vlastito biće, pisac situira u vijekovima oblikovanom kolektivno nesvjesnom, ali i sasvim konkretnim historijskim istinama i zbivanjima na razmeđi svjetova, što se u svakom pojedincu projicira na neponovljiv i specifičan način, nikada ne remeteći zajedničku crtu svojevrsnog stereotipa.”
Zlata Žunić
“…Kutija života” je roman višeslojne strukture. Formalno gledano one su “svaka za sebe”. Kako su vremenski determinirane vredno ih je napomenuti kroz likove u pričama: Treća prića; čudni marcipani sreće – sestra Edith i gospodin Čengić; drugi sloj, dečaštvo i izrastanje Nenada – Mehrida u građanskom okruženju porodice u Sarajevu; treći plast, za koji slobodno moja malenkost ukazuje na pripovedačku briljantnost autora, jesu Radon, Milijana – vidilica, Mokrun – sin bogatuna, Lalunina – žena vučica, hajduci, gusari i mnoštvo drugih likova u sprezi sa pokatkad nadnaravnom storijom, koji su fascinantni kroki osobnosti, rekao bih i za filmski sinopsis. Sabahudin Hadžialić neštedimice, i kroz ovu romanesknu formu, crtajući do u tančine karaktere likova, nesebično i umetničkom vizurom oblikuje vreme prošlo – vekove, sa osećajem mere. Njegova naracija je pitka, čitka, pitoresktna, stilistički neobremenjena redudantnim pasažima. Sva je ustreptala i nadahnuta , bez nedoumica. Tako da je ne smemo čitati ni kao kolaž, jer forma je u celosti zadovoljila kompleksnu storiju…”
Andrej Glišić (1944-2012)
O autoru, Sabahudinu Hadžialiću:
Objavio 14 knjiga poezije i proze. (BiH, Francuska, Italija, Švicarska). Preveden na 15 svjetskih jezika. Zastupljen u antologijama poezije u svijetu i na prostoru Balkana. Nagrađivani autor. Član krovnih udruženja/društava pisaca Jugoistočne Evrope. Uredio dvije antologije (poezije i aforizama).
Istaknuti samostalni umjetnik i freelance urednik DIOGEN pro kultura magazina i MaxMinus magazina uz uređivanje knjiga drugih autora.
web: Sabahudin Hadžialić
PR DIOGEN pro kultura magazin
(diogenpro.com)