Pitali smo nadležne: Koji će se još faktori uzimati u obzir prilikom izračuna najniže penzije

Kako je vidljivo iz tabele s izračunom najnižih penzija, ukoliko ste ostvarili pravo na minimalnu penziju, a imate između 15 i 20 godina radnog staža, dobijat ćete 60 posto od prosječne penzije u tom trenutku, a ako imate iznad 40 godina radnog staža, dobijat ćete 95 posto od prosječne penzije.

To znači, naprimjer, da ako ste imali 20 godina radnog staža, dobijate 437 KM.

Kontaktirali smo Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH s upitom da li se prilikom obračuna u obzir uzimaju drugi faktori poput visine plate.

“Iznos koji se navodi kao minimalna penzija za određeni broj godina staža predstavlja zakonski garantovani minimum, ali on nikako nije limitirajući. Penzija se obračunava prema članu 43. do 48. Zakona o PIO, gdje se uzimaju u obzir godine radnog staža i visina plate koja se stavlja u omjer sa prosječnom platom ostvarenom u tom periodu. Na iznos penzije mogu utjecati i dodatni faktori, kao što je ratni staž, koji se bodovno vrednuje duplo”, navode iz Ministarstva u odgovoru za Klix.ba.

Drugim riječima, osoba koja je radila 30 godina i imala odgovarajuće uplate doprinosa može imati penziju značajno veću od 75 posto prosječne, teoretski do maksimalnog iznosa penzije, dok osoba sa istim stažom, ali manjom platom može ostvariti manji iznos penzije, ali ne niži od zakonom utvrđenog najnižeg iznosa.

Iz Ministarstva rada i socijalne politike FBiH naglašavaju da staž sam po sebi nije dovoljan za određivanje visine penzije.

Kako tumačiti član 81. Zakona o PIO?

“Član 81. Zakona o PIO nije odredba koja ograničava penzije, kako se ponekad pogrešno tumači, nego je zaštitni mehanizam”, kažu iz Ministarstva.

Objašnjavaju da je njegova svrha da osigura da penzioneri s najnižim primanjima, odnosno oni čija bi penzija po matematičkom obračunu bila ispod zakonskog minimuma, dobiju penziju koja ne može biti manja od propisanog minimuma.

“Tako, za osobu s 20 godina radnog staža postoji zakonski garantovana minimalna penzija od 65 posto prosječne penzije. Prilikom izračuna penzije u obzir se dodaju svi stvarni faktori iz radnog vijeka; visina plata i uplaćenih doprinosa, eventualni ratni staž (bodovno vrednovan duplo). Zahvaljujući tome, budući penzioneri će minimalni nivo penzije dostići znatno brže nego sadašnji penzioneri, kojima je, uslijed starih propisa, za dostizanje sadašnjeg minimuma trebalo i do 20–25 godina”, tvrde iz Ministarstva.

Kažu kako ne postoji automatsko smanjenje za kraći staž, niti su sve penzije sa 20 ili 15 godina iste, sve zavisi od kombinacije staža i plata, odnosno doprinosa kao i navedenih faktora.

Govoreći dodatno o članu 81. navode kako on nije limitirajući, već zaštitni mehanizam.

Njegova svrha je, tvrde iz Ministarstva, da zaštiti penzionere s najnižim primanjima, odnosno one koji bi, kada se izvrši puni matematički obračun njihovog radnog staža, visine plata i uplaćenih doprinosa, imali penziju ispod zakonom propisanog minimuma.

“U tim slučajevima, zakon garantuje da penzija ne može biti niža od 60 posto prosječne penzije, odnosno propisanog minimalnog iznosa za 15 godina, 65 posto za 20-25 godina i tako dalje… Realnost je da i danas postoje penzije koje, po čistom obračunu, iznose npr. 300 KM, ili čak i manje. To su penzije ljudi koji su tokom radnog vijeka imali vrlo niske plate i minimalne uplate doprinosa za minimalnu dužinu staža. Upravo zbog takvih slučajeva postoji član 81., da se osigura minimum dostojanstva i socijalne sigurnosti. Član 81. nije član po kojem se vrši obračun penzija, već zaštitni mehanizam za one koji ne mognu dosegnuti ni zakonski minimum”, objašnjavaju.

Zakonske odredbe

Članovi koji propisuju način obračuna penzija u Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH su članovi 43. do 47. Zakona o PIO.

U tom poglavlju se definišu osnovni principi obračuna penzije, uključujući: način izračuna ličnih bodova, vrijednost općeg boda i drugo.

Iz Ministarstva su naveli sljedeći primjer. Osoba koja je radila 15 godina, ali je tokom tih 15 godina imala visoku platu i visoke uplate doprinosa, može ostvariti penziju koja je znatno viša od prosječne pa čak i viša od penzije osobe koja je radila 35 godina, ali je cijelo vrijeme bila prijavljena na minimalnu platu.

“Dakle, nisu sve penzije s 15 godina staža minimalne, niti su sve penzije sa 40 godina staža iste. Sve zavisi od konkretnih podataka iz radnog vijeka pojedinca”, kažu iz Ministarstva rada i socijalne politike.