Pada li ograničenje: Hoće li autoprevoznici u FBiH konačno dobiti više vozila po obrtu?

Dok autoprevoznici u Republici Srpskoj mogu na jedan obrt registrovati neograničen broj kamiona, njihove kolege u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) godinama se suočavaju s ograničenjem – maksimalno dva vozila po registriranom obrtu. Ova razlika u zakonodavstvu dva entiteta godinama stvara neravnopravne uslove poslovanja u sektoru drumskog saobraćaja i direktno utiče na konkurentnost autoprevoznika iz FBiH.

Mnogi obrtnici iz FBiH, suočeni sa ovim ograničenjem, tvrde da su prinuđeni zatvarati firme ili prebacivati poslovanje u RS, gdje su pravila fleksibilnija.

Šta kaže zakon u FBiH?

Prema važećim propisima, fizičko lice koje želi registrovati više od dva vozila za javni prijevoz u FBiH mora otvoriti pravno odnosno d.o.o. lice. Ograničenje je jasno definisano u Zakonu o cestovnom prijevozu Federacije BiH.

“Temeljem odredbe članka 11. stavak 4. Zakona o cestovnom prijevozu Federacije Bosne i Hercegovine, propisano je da fizičko lice koje ima u vlasništvu više od dva motorna vozila, ili više od dva skupa vozila kojima vrši javni prijevoz, obavezno je djelatnost javnog prijevoza registrirati kao pravno lice”, navodi ministrica prometa i komunikacija FBiH, Adrijana Katić za Akta.ba.

Ograničenje broja vozila na jedan obrt nije novo. “Navedeno ograničenje o mogućnosti posjedovanja samo jednog kamiona je važilo do juna 2006. godine. Tada je donesenim odredbama Zakona omogućeno da autoprijevoznik umjesto jednog kamiona može registrirati dva. Ovo je u tadašnjim uvjetima bilo usuglašeno sa udruženjem autoprijevoznika pri Gospodarskoj komori Federacije BiH”, pojašnjava Katić.

Planiraju li se promjene?

Ipak, ovoj neravnopravnosti bi uskoro trebao biti kraj. Kako potvrđuje ministrica Katić, u toku je priprema novog zakona koji će regulisati ovu oblast. Cilj je, kako navodi, “otklanjanje kolizije koja egzistira nakon stupanja na snagu Zakona o obrtu, a temeljem kojih će se predmetna materija usuglasiti i sa važećom regulativom u Bosni i Hercegovini i izjednačiti pristup tržištu prijevoznih usluga”.

“Radna grupa je jednoglasno zaključila da su opravdani zahtjevi da autoprijevoznici mogu registrirati veći broj vozila kojima bi obavljali djelatnost javnog prijevoza”, istakla je ministrica.

Za razliku od FBiH, Zakon o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti u Republici Srpskoj ne sadrži ograničenje broja vozila koje autoprevoznik može registrovati na jedan obrt. Ova fleksibilnost daje prevoznicima iz RS značajnu prednost na tržištu.

Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, nadležno za međunarodni i međuentitetski promet, naglašava da u postupku licenciranja ima jednak pristup prema svim privrednim društvima, bez obzira na oblik osnivanja.

Pravilnikom o uslovima za izdavanje licence i kvalifikacijske kartice vozača pored ostalog propisuju se uvjeti izdavanja licenci i izvoda licenci, pristup djelatnosti cestovnog prijevoza i dr.

Nadalje, način i oblik osnivanja privrednih društava nije uređen prethodno navedenim pravnim okvirom, niti je u nadležnosti Ministarstva, već se primjenjuje pravni okvir drugih nivoa vlasti u BiH, a u zavisnosti od oblika osnivanja privrednog društva (d.o.o., d.d., a.d., obrt i sl.). Nastavno na navedeno, osnivanje privrednih društava vrše nadležni sudovi, kao i gradske/općinske službe, shodno pravnom okviru nadležnih organa.

Cijeneći naprijed navedeno, kao i nadležnosti Ministarstva, u prethodnom periodu po ovom osnovu nisu zaprimane inicijative.

Uticaj na tržište i konkurentnost

Razlika u entitetskim propisima direktno utiče na konkurentnost autoprevoznika. Prevoznici iz FBiH smatraju se nepovoljnije pozicioniranim na tržištu, kako u poređenju s kolegama iz RS, tako i iz inostranstva, gdje su pravila često liberalnija.

“Očekujemo da će se usvajanjem predloženih odredbi u novom tekstu Zakona osigurati veća konkurentnost autoprijevoznika u Federaciji BiH”, zaključuje ministrica Katić.