Obilježena 71. godišnjica oslobođenja Bugojna od fašizma i domaćih izdajnika
U organizaciji Udruženja antifašista i boraca NOR-a Bugojno i društvo „Josip Broz Tito“ obilježen je 9. septembar – Dan oslobođenja Bugojna od fašističkog okupatora. Na početku prisutne je pozdravio Viktor Dundović, predsjednik Udruženja „Josip Broz Tito“.
Manifestacija je počela obilaskom bugojanskih spomen obilježja gdje je odato poštovanje učesnicima NOR-a i svim patirotima koji su poginuli u bitkama za svoj grad i državu. Cvijeće je položeno na Partizanskom groblju i Šehidskom mezarju, na spomen obilježje ispred Gimnazije i biste bugojanskih narodnih heroja Vojina Paleksića, Mahmuta Bušatlije i Stipe Đereka.
U ime Udruženja antifašista i boraca NOR-a i Udruženja Josip Broz Tito obratio se Amir Kišija koji je podsjetio na činjenice iz historije BiH i oslobođenja Bugojna:
-Bugojno je u periodu svjetskog rata od 1941. do 1945. dalo preko 700 boraca koji su se borili u jedinicama NOV i POJ, od kojih su trojica posthumno odlikovani od strane vrhovnog komandanta Josipa Broza Tita ordenom narodnog heroja – a to su Mahmut Bušatlija, Vojin Paleksić i Stipo Đerek, na čije biste smo položili cvijeće. Dakle, 09. septembra 1944. godine, tačno 8 mjeseci prije zvaničnog završetka II svjetskog rata na tlu Evrope, Bugojno je dobilo svoju slobodu!
Promjenom političkog sistema i formiranjem narodne vlasti u posratnom periodu, od zaostale predratne kasabe, dodatno uništene ratnim razaranjima, relativno, za kratko vrijeme Bugojno izrasta u jednu perspektivnu gradsku zajednicu, sa modernom infrastrukturom, fabrikama, školama, jakom privrednom djelatnošću…
U periodu mira unutar SR BiH, koja je bila sastavni dio SFRJ, Bugojno je postalo i omiljeno boravište druga Tita, tako su na našoj teritoriji izgrađene 3 vile za njegov boravak, gdje je primao i delegacije svjetskih državnika i u tim danima Bugojno je poprimalo još svečaniji i ljepši izgled i bilo je centar svijeta! Nažalost, većina ovih dobara kojima se Bugojno s pravom dičilo, uništena je i devastirana u toku odbrambenog rata u devedesetim godinama prošlog vijeka, pa tako i sve tri vile.
Početkom rata u Bugojnu je formirana 307. slavna brdska brigada, kojoj čestitamo jučerašnji rođendan žrtve. U tom periodu fašizam se ponovo probudio i po svom karakteru i naravi, donio u naše domove razaranje i nevine žrtve. Oporavak koji je uslijedio nakon završetka oružanih borbi je spor i težak, čemu svjedočimo svi mi, jer svi smo na neki način osjetili posljedice divljanja fašizma. Neko je izgubio svoje bližnje, neko je ostao bez svog doma, neko bez dijela tijela, većina je ostala bez posla.
Bugojno je danas slobodan grad koji se razvija i gradi svoju budućnost, grad u kojem su dobrodošli svi ljudi sa dobrim namjerama bez obzira na vjeroispovijest, naciju ili političko opredjeljenje.
Naše Udruženje ABNOR kao član kantonalnog SABNOR-a SBK, zajedno sa Društvom „Josip Broz Tito“, ima stalni zadatak da čuva od zaborava slavne datume iz naše krvave i svijetle ne tako davne prošlosti i da ih obilježavamo na jedan, dostojanstven i svečan način. Mi u Bugojnu imamo jedan kontinuitet u izvršavanju ovih obaveza, a zahvaljući angažovanju nekolicine pravih i dokazanih antifašista i uz svesrdno razumijevanje i podršku općinskih vlasti na čelu sa našim načelnikom Hasanom Ajkunićem“ rekao je Amir Kišija, predsjednik UABNOR-a.
Načelnik općine Bugojno Hasan Ajkunić osvrnuo se na značaj njegovanja historijskih tekovina naše zemlje i grada, borbu protiv fašizma i značaj Evropskog puta države BiH:
-Treba biti ponosan na svoju historiju, a mi Bugojanci smo ponosni na svoju historiju u Bugojnu. Danas obiježavamo 71 godinu oslobađanja od fašizma. Želim da Vam čestitam praznik i ako Bog da još puno godina živimo u slobodnom Bugojnu. Dragi moji prijatelji, borit se je danas u ovakvom svijetu koji ima nestabilnost na čitavom području zemaljske kugle. Vidite danas su mnoge zemlje u ratu. Imamo veliki broj izbjeglica i mi smo Bosanci i Hercegovci doživjeli više puta da smo morali biti potjerani sa svog mjesta boravka. U ovakvom svijetu treba njegovati i čuvati ovo što je historija dala, što imamo u našoj Bosni i Hercegovini, što imamo u našem Bugojnu. Sve to trebamo znati čuvati i paziti. Kažemo, ljudi koji zaboravljaju historiju, nemaju ni budućnosti. Nemojmo zaboraviti svoju historiju, nestidimo se svoje historije i mi smo uvijek ponosni na historiju svoju i zbog toga što smo uvijek bili na strani antifašizma. Zlo fašizam je uvijek, kažu bolje uništiti kao klicu da se nejavlja na prostorima. On se javlja u raznim oblicima danas u svijetu. Mi smo ti koji ćemo ako Bog da uvijek njegovati antifašizam. Vidite ova kolona koja je krenula ispred platoa Kulturno-sportskog centra, nismo gledali gdje ćemo se zaustaviti. Zaustavili smo se pred braniocima Bugojna, ljudima koji su branili ovaj grad i vjerujem ako Bog da da to trebamo čuvati i paziti. Ovdje želim posebno da se zahvalim našem čovjeku koji je marširao danas skupa s nama, našem Avdi i vjerujem ako Bog da da će još puno godina biti s nama, i da ćemo skupa marširati po slobodnoj Bosni i Hercegovini i našem Bugojnu. Na kraju neka poruka mira bude iz našeg Bugojna, danas čitavom svijetu, da ne doživljava niko ono što smo mi doživljavali i u prošlosti i nedavnoj prošlosti 1992-1995. Vjerujem ako Bog da da mi čuvamo slobodarsku Bosnu i Hercegovinu i ovaj slobodarski grad, da naša djeca imaju sigurnu budućnost. Još jedanput želim da se zahvalim Organizacionom odobru na čelu sa našim predsjednikom Amirom Kišijom, našim Viktorom Dundovićem, ekipom koja je ovdje, mislim da ćete ponijeti lijepe uspomene iz grada Bugojna, rekao je načelnik Hasan Ajkunić.
Himnu grada Bugojna su izveli članice Vokalnog ansambla Horoljupci koji su na kraju otpjevali pjesmu o Titu. Avdo Maglić prisutnima se obratio evocirajući uspomene iz narodnooslobodilačke borbe.
Senad Milanović interpretirao je tekst Dušana Vasiljeva „Čovek peva posle rata“, Bakir Abdagić dječiji pjesnik iz Donjeg Vakufa odabrao je neke svoje pjesme i aforizme kao i bugojanski pisac Azem Gvozden.
Pjesnikinja Elvira Mehmedić u Bugojnu je donijela pozdrav antifašista iz Zavidovića iz Udruženja „Duga“.
Održana je i kratka promocija knjige „Slana zemlja“, antifašističkog i antiratnog romana, autora Jasmina Imamovića. Roman koji književno-dokumentaristički obrađuje aktivnosti Pokreta otpora u Tuzli 1941. godine, a jedan od aktera tih davnih zbivanja iz II. svjetskog rata je i naš Bugojanac – narodni heroj Mahmut Bušatlija. Uz predstavljanje knjige „Slana zemlja“ Viktor Dundović je pročitao biografiju Mahmuta Bušatlije. Jasmin Duraković režiser, govorio je o spotu koji je radio za spomenuti roman.
Na kraju je u kafiću Little Big upriličen tradicionalni partizanski ručak grah za sve prisutne.