Neradna nedjelja nije “atak” na prava radnika, a kupcima treba dati šansu da se naviknu

Vlada Federacije BiH je još u septembru mjesecu na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, utvrdila Prijedlog zakona o unutrašnjoj trgovini.

Između ostalog, propisuje se da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u periodu od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju od 90 sati sedmično, te da su prodajni objekti zatvoreni nedjeljom i u dane praznika.

Precizirano je da Vlada Federacije BiH ili resorno ministarstvo odlukom ili uredbom određuje koji su praznici neradni u Federaciji BiH, kao i da se odlukom može odrediti koji su prodajni objekti dužni raditi u vrijeme praznika.

RAZLIČITE REAKCIJE I OPREČNI STAVOVI

Zvanično, tek su dvije neradne nedjelje prošle od uvođenja novih zakonskih mjera i najave federalnog ministra trgovine Amira Hasičevića da će prva neradna nedjelja u sektoru trgovine u Federaciji BiH biti 17. novembra.

Sada već zakonski obavezna i u praksi primjenjiva neradna nedjelja u trgovačkim centrima donijela je dosta optečnih razmišljanja kako predstavnika institucija, stručnjaka ali i poslodavaca i radnika.

Na pitanje da li je neradna nedjelja benefit po radnike ili je pak “atak” na prava radnika/još veće opterećenje obzirom da im se radno vrijeme povećalo za dodatnih 1 do 2 sata dnevno kako bi se “anulirala” radna nedjelja, za Akta.ba iz resornog ministarstva kažu da to nikako nije slučaj.

“Sindikat radnika u trgovini, na čiju inicijativu je i predložen član 18. ovog zakona, kojim se rad trgovačkih objekata raspoređuje od ponedjeljka do subote u trajanju od 90 sati sedmično, predstavio je i istraživanje koje je pokazalo da je 96 % radnika u trgovini tražilo neradnu nedjelju. Dakle, rad trgovina je 90 sati sedmično. Prostom računicom kad se taj broj sati podijeli na 6 dana u sedmici dolazimo do rezultata da je trgovinama omogućeno da rade 15 sati dnevno. Trgovine rade u dvije smjene. Zakonom o radu jasno je propisano da radnici u Federaciji (pa tako i radnici u trgovini) rade 40 sati sedmično. Ukoliko rade duže od propisanog poslodavci su dužni da im isplate naknadu za prekovremeni rad. Prema tome, član 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini ne može na bilo koji način biti atak na radnike”, rekli su iz ovog ministarstva za Akta.ba.

REZULTAT SINERGIJE “ONIH KOJIH SE TIČE”

Nadalje, navode da je Zakon o unutrašnjoj trgovini rezultat sinergije Federalnog ministarstva trgovine, Udruženja poslodavaca (koje okuplja više od 75 % trgovaca), Saveza sindikata trgovačkih radnika (koji su glas 86.000 radnika u trgovini), Udruženja potrošača i svi su zajedno za istim stolom tragali za najboljim rješenjima ovog zakona koji je i od stručne javnosti dobio izvanredne ocjene.

“Vrijednost ovakvog procesa je i u tome što su tri uslovno rečeno ranije suprotstavljene strane, poslodavci, radnici i potrošači sjeli za pregovarački stol i kroz argumentovane razgovore došli do najboljih rješenja, prihvatljivih za sve strane.”, kažu.

Dodatno, podsjećaju i da je Zakon jednoglasno usvojila Vlada FBiH, a potom sa 58 glasova ZA i samo jednim protiv usvojio Predstavnički dom Parlamenta FBiH, a nakon toga i Dom naroda sa 55 glasova ZA, što znači da je za Zakon glasala i pozicija i opozicija.

Komentirajući da li je ovaj zakonodavni okvir dugoročno održiv ili može uskoro biti predmetom “povratka na staro” kažu da je predmetni Zakon moderan i da će unaprijediti oblast trgovine u FBiH.

“Proces donošenja Zakona o unutrašnjoj trgovini je trajao godinu i po dana. Kako je već navedeno u izradi su učestvovali svi kojih se zakon tiče. Nakon usvajanja Nacrta organizovali smo i javne rasprave u pet gradova Federacije. Bili smo otvoreni i za sve prijedloge i sugestije. Dakle, na zakonu se predano i studiozno radilo i vodilo računa o svakom od 135 članova. Rezultat je moderan, reformski zakon koji će prema mišljenju i trgovaca i eminentnih stručnjaka znatno unaprijediti oblast trgovine u Federaciji Bosne i Hercegovine”, naveli su za Akta.ba.

Na pitanje da li je realno očekivati da bi se praksa neradne nedjelje mogla usvojiti i za neke druge djelatnosti čiji rad uključuje i nedjelju, kažu da Zakon nije samo član 18. nego i ostala 134. člana koja precizno uređuju brojna pitanja od registracije za obavljanje e-trgovine, isticanja cijena, mogućnosti uvođenja elektronske deklaracije za proizvode, izjednačavanja gotovinskog i kartičnog plaćanja, samouslužnog točenja goriva i brojna druga pitanja.

FORMIRAT ĆE SE SAVJET TRGOVINE

Pojašnjavajući na koji način će Ministarstvo ( i da li će) pratiti uticaj primjene ovog Zakona na finansijske rezultate tržnih centara koji su ga (s)proveli u realizaciju navode da je Zakonom predviđeno i formiranje Savjeta trgovine čija je zadaća između ostalog i da prati provedbu zakona i efekte na privredu Federacije.

“U Savjetu će biti i članovi Udruženja poslodavaca, potrošača, Sindikata trgovačkih radnika. Vlasnici tržnih centara, velikih trgovačkih lanaca, ali i trgovci su kroz Udruženje poslodavaca bili naši partneri i prilikom izrade ovog zakona”, kažu za Akta.ba.

Komentirajući da li će se ubuduće neki podaci plasirati u javnost kao argument ispravnosti odluke/uvođenja neradne nedjelje kažu da su tokom procesa izrade i donošenja ovog zakona široj javnosti su predočeni brojni argumenti i zato je Zakon imao ovakvu podršku.

NEDJELJOM PROMET NIJE NAJVEĆI

Na pitanje da li su predviđanja nekih ekonomskih stručnjaka opravdana, u kontektu smanjenja dobiti tržnih centara u FBiH kao posljedice uvođenja neradne nedjelje, te da li će se neradna nedjelja negativno odraziti na cjelokupni budžet FBiH a povoljno reflektirati na budežt RS-a obzirom da su građani već kao alternativu nedjeljne kupovine našli tržne centre u RS-u, iz resornog ministarstva su izričiti da su najmanje prometa trgovine ostvarivale upravo nedjeljom.

“Nije tačno da je promet nedjeljom bio najveći. Naprotiv, najmanje prometa trgovine su ostvarivale nedjeljom, što potvrđuju i podaci o broju izdatih fiskalnih računa nedjeljom.“, istakli su.

Dodaju da je neradnu nedjelju u Federaciji prije donošenja ovog zakona imalo 17 opština ( Goražde, Travnik, Mostar, Čapljina i cijela zapadna Hercegovina) te da je u Republici Srpskoj neradna nedjelja u Bijeljini.

“Tražili smo od njih podatke i dobili odgovor da se promet umanjio za manje od 2 % u prvih mjesec dana uvođenja neradne nedjelje, ali da su kupci ubrzo usvojili naviku da kupovinu obavljaju drugim danima u sedmici, te je već u drugom mjesecu primjene ukupan sedmični promet u trgovinama bio veći nego prije uvođenja neradne nedjelje. Dakle, treba dati kupcima šansu da naviknu da kupovinu mogu obavljati 6 dana u sedmici, da poštuju pravo trgovkinja i trgovaca na odmor i vrijeme provedeno sa porodicom”, zaključili su za Akta.ba.

IZUZETAK OD PROPISA

Podsjećamo, ove odredbe o radnom vremenu ne primjenjuju se na cvjećare, pekare, suvenirnice, objekte tradicionalnih i starih obrta, kao ni na prodajne objekte koji su unutar ili su sastavni dio željezničkih i autobusnih stanica i aerodroma, benzinskih pumpi, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih objekata, muzeja i parkova prirode, groblja i specijaliziranih prodavnica vezanih uz prodaju na grobljima.

Ne primjenjuju se ni na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, stolovima i u boksovima na tržnicama i izvan tržnica na malo, kao ni prigodnu prodaju u sklopu sajmova, priredbi i izložbi, zatim putem elektronskih prodavnica, automata, kao i prodaju u proizvodnim objektima porodičnih poljoprivrednih gazdinstva. Odredbe se ne primjenjuju ni u vrijeme proglašenja elementarne nepogode i vanrednog stanja, te u tom slučaju radno vrijeme prodajnih, magacinskih i kancelarijskih objekata određuje Federalna uprava civilne zaštite.