Godišnji odmori: Je li nam more važnije od domaće privrede?
Ljetna sezona godišnjih odmora je period u kojem Bosanci i Hercegovci u velikom broju odlaze u druge zemlje na ljetovanje. Iako to nameće privid bogatog društva, stvarnost je, nažalost, drukčija, i stotine miliona maraka koje bh. turisti ostavljaju u drugim zemljama mogu se mnogo pametnije iskoristiti. Za početak, mogu se potrošiti u BiH i tako pomoći oporavak njezine oslabljene privrede.
Ljetni period svake godine karakteriziraju primjetno prazniji gradovi kad se kolone bosanskohercegovačkih turista zapute u susjedne zemlje u kojima provode godišnje odmore i troše teško zarađen novac. No, ova godina je po mnogočemu drukčija od prethodnih. Serija poplava je ionako krhku privredu bacila na koljena, a potopljeni gradovi i sela vape za novcem potrebnim za obnovu. Novac koji su međunarodni donatori obećali većinom je u obliku kredita, a državni budžet je po običaju u deficitu i namiruje se kreditima Međunarodnog monetarnog fonda. Ono što preostaje bh. stanovnicima ali i domaćim kompanijama jeste da se oslone jedni na druge i da u periodu nevolje nađu snage za slogu i međusobno pomaganje. A kako bolje pomoći domaćoj privredi nego da stotine miliona maraka koje se potroše izvan Bosne i Hercegovine tokom godišnjih odmora odlučimo potrošiti u domovini te tako teško stečen novac zadržati u domaćoj privredi.
Invazija bh. turista na obale Jadrana
Od svih zemalja koje bh. turisti posjećuju u ljetnoj sezoni Hrvatska je uvijek bila, a i dalje je, najpopularnija destinacija. Stvar navike ali i geografska blizina učinili su da iz godine u godinu stotine hiljada bh. građana posjećuju hrvatske plaže. Osim toga, od zemalja regiona velik broj posjeta iz Bosne i Hercegovine bilježi i Crna Gora koja je zahvaljujući silnim ulaganjima u turizam posljednjih godina postala jedna od atraktivnih lokacija. Tako je u 2013. godini broj bh. turista u Hrvatskoj iznosio 212.000, što je niže od 2012. godine kad je taj broj iznosio 230.000 turista. Istovremeno, u 2013. je zabilježeno 1.000.200 noćenja, što je pad u odnosu na 2012. godinu kad je zabilježeno 1.066.000 noćenja.
Podaci o tome koliko bh. turisti potroše novca u Hrvatskoj, odnosno koliko tog novca iznesu iz BiH, ne postoje. Admir Kapo, predsjednik udruženja Kupujmo domaće, navodi da iako ne postoje tačni podaci koliko se novca gubi tokom ljetne sezone godišnjih odmora, sigurno je jedino to da građani naše zemlje nisu ni blizu poželjnog nivoa svijesti kada je ekonomski patriotizam u pitanju, a u to spada i sezona godišnjih odmora.
Iako ne postoje podaci o tome koliko novca BiH izgubi odlaskom domaćih turista u strane zemlje, na konkretnom primjeru Hrvatske moguće je na osnovu broja noćenja u protekle četiri godine (koji iznosi 4.177.000 noćenja) te na osnovu minimalnih cijena odrediti približnu cifru jednog dana boravka. Pod pretpostavkom da je za jedan dan boravka u Hrvatskoj jednoj osobi potrebno makar 50 KM da pokrije troškove smještaja, hrane, pića i eventualnog šopinga, dolazimo do zaključka da su u posljednje četiri godine na taj način bh. turisti potrošili minimalno 208 miliona KM. Drugim riječima, iz BiH je samo u Hrvatsku otišlo više od 200 miliona KM teško zarađenog novca srednje i niže klase, s obzirom na to da bh. elita uglavnom ljetuje u udaljenim i egzotičnim zemljama.
Nedostatak alternative ili nešto drugo
Objašnjavajući ovu pojavu, ekonomski analitičar Zlatko Hurtić navodi da je jedan od mogućih razloga masovnog odlaska bh. građana u inozemstvo tokom ljetnih odmora i to da BiH nema alternativne ponude koje bi bile konkurencija stranim ponudama te da naša zemlja nikad nije bila atraktivna za korištenje godišnjih odmora. Raniji pokušaji da se u ovu svrhu iskoriste Jablaničko i jezero Modrac nisu urodili plodom, što je obeshrabrilo daljnje investiranje. Smatra da su bh. građani navikli ljetovati na moru i da je to dodatni problem, ali kako se finansijske mogućnosti bh. građana smanjuju, tako će oni, htjeli to ili ne, godišnji odmor morati provoditi u BiH.
Istovremeno, stotine hiljada stranih turista svake godine posjećuju BiH i uživaju u turističkim sadržajima. Za dodatne sadržaje, a time i nova radna mjesta, te za veći priliv poreza koji bi se mogao upotrijebiti za obnovu zemlje, potreban je veći broj turista, a upravo u tom dijelu ključnu ulogu mogu odigrati stanovnici BiH. Time što će provesti svoje godišnje odmore u BiH i zarađeni novac potrošiti u domaćoj privredi, direktno pomažu obnovu zemlje. Katastrofalne poplave, koje su na koljena bacile domaću privredu, mogu a i moraju biti prilika za stvaranje novog zajedništva te za razvoj svijesti da umjesto čekanja na strane donacije, sami sebi možemo najviše pomoći.