Džamija u Kopčiću kod Bugojna
Mekteb u Kopčiću sagrađen je 1937. godine, a 1960. je proširen za stan. Korišten je do 1989. godine kada je nastavljeno obavljanje namaza u novosagrađenoj džamiji koja zvanično nije otvorena. Tokom agresije agresori su je zapalili i minirali.
Do 1937. godine u Kopčiću nije bilo objekata za obavljanje vjerskih obreda. Bilježi se da je 1912. godine u Kopčiću imam bio Salih ef. Mutevelić. Mekteb u Kopčiću sagrađen je 1937. godine na zemljištu Hrustan-bega Hadžibegovića. Sredstva za izgradnju obezbjedili su mještani, a glavni majstori su bili Ibro i Zaim Ždralović. Mekteb je imao dimenzije 6×7 metara do 1960. godine, kada je proširen za stan promjera 6×3 metra. Mihrab od drveta sagrađen je 1958./1959. godine. Mekteb je korišten do 1989. godine kada je nastavljeno obavljanje namaza u novosagrađenoj džamiji.
U periodu od 1987. do 1991. godine na zemljištu Saliha Čosića bila je sagrađena džamija, dimenzija 15×13 metara. Uz džamiju sagrađena je bijela munara visine 41 metar sa dva šerefe. Ova džamija nije zvanično otvorena. Tokom agresije na našu zemlju agresori su zapalili i minirali džamiju i mekteb koji je bio star 50 godina. Nakon rata džematlije su se oranizovale i osnovali građevinski odbor za izgradnju džamije koji su činili: Zijad ef. Redžić, Edib Mehić, Malik Jusić, Šerif Ugarak i Bećir Zukić.
Nova džamija ima dimenzije 18×13 metara. Uz džamiju je sagrađena munara visoka 48 metara. Od 1937. do 1989. godine bilo je deset imama: Muharem ef. Karadža, Mehmed ef. Ždralović, Hamdija ef. Kurić, Mehmed ef. Karaga, Ahmed ef. Kirlić, Abdullah ef. Gafić, Sadik ef. Terzić, Fuad ef. Karaga, Sabrija ef. Amidžić i Jusuf ef. Mehić. Nakon izgradnje džamije imami su bili: Malik ef. Bašić (do 1992.), Zijad ef. Redžić (do 2010.), Muzafer ef. Šošić od 2010. godine. U 2020. godini imam je Hafez ef. Šošić.
U haremu džamije sagrađeno je spomen obilježje šehidima Kopčića.