Društvo „Tito“, UABNOR Bugojno, Načelnik Općine Bugojno: Zajedničko saopćenje za javnost
U petak 18.09.2020. u Bugojnu se desi veliko okupljanje i zbijanje antifašističkih redova a povodom koji ne može biti ljepši, bolji i važniji nego što je promocija proširenog izdanja jedinstvene knjige pod naslovom
„Skup komunista BiH u Bugojnu 1940.“
I nije slučajnost da smo se tada okupili baš u Bugojnu, isto kao što nije slučajno da se prije 80 godina ovaj najveći predratni skup komunista desio baš u šumi Pršljani kraj Bugojna. Nije slučajno da se 1984. pojavilo prvo izdanje ove briljantne knjige i sa historijskog i sa književnog gledišta a koja je sadržavala sjećanja preživjelih učesnika poslije 2. svjetskog rata.
1990. se pravi ponovo skup od onih kursista koji su još bili u životu, opet u Bugojnu. I evo sada 2020. ovaj naš skup antifašista i poštene inteligencije u turbulentnom političkom okružju dodatno pojačanom raspojasanom pandemijom korona virusa pa umjesto pune sale prisiljeni smo u skladu sa naredbom Kriznog štaba broj posjetilaca svesti na dozvoljeni minimum.
– I još ćemo malo proširiti kontekst ovog skupa u našemu gradu:
Bugojno ima povijesno-tradicionalni kontinuitet antifašizma i smisla za odličnu organizaciju, koordinaciju, relizaciju, vizionarstvo, ambicioznost, solidarnost, zajedništvo, kreativnost, domišljatost, konstruktivnost, hrabrost i onda mora biti briljantan rezultat. Sve ove osobine je objedinio naš mladi student prava Mahmut Bušatlija te se pored mnogih opcija Skup komunista te predratne 1940. dogodi baš u Bugojnu.
-Onda 10 godina poslije 1950. Tito potpisuje gradnju vojne fabrike u Bugojnu (kasnije znamenitog Slavka Rodića), rađa se TBM, Špedicija, Gorica, Inpo, Mlinpek, motel Akvarijum, hotel Kalin – sve firme evropskog kalibra…
-Slijede kontinuirani Titovi dolasci u Bugojno od 1969.-1979. (23 puta dolazio sa oko 163 dana provedena u našem gradu koji je poslije Beograda i Brijuna 3. destinacija gdje je Maršal proboravio najviše vremena.
-Bugojno je tih godina bilo među 5 najrazvijenijih od 150 gradova bivše Juge, gdje je bilo zaposleno skoro pola ukupnog stanovništva 20.000 zaposlenih),
-stan u Splitu se mijenjao jedan za jedan za stan u Bugojnu;
– od (1970.-1990.) uvodimo 4 samodoprinosa od po 5 godina sa 5% od plaće od čega smo izgradili skoro sve u Bugojnu: infrastruktura, vodovod, kanalizacija, škole, motel, hotel, olimpijski bazeni, teniska igrališta, hiljade stanova, dogradnje postojećih privrednih subjekata, hiljade radnih mjesta,
– tih godina Bugojno je bio jedan od najotvorenijih i najpoželjnijih gradova za život i rad pa je to čak i danas, iako ono nije ni blizu predratnog zlatnog Bugojna ali još uvijek mnogi biraju baš naš grad za kupovinu stanova i za življenje…
– pa je uslijedio svjetski velemajstorski šahovski turnir 1984.
– od 1992.-1995. jedna od najorganizovanijh općina, tih ratnih godina primili smo izbjeglica iz 50-ak općina, svi su smješteni pod krov, zbrinuti i uvezani u sistem odbrane,
– Bugojno je za rata svojim žitom hranilo pola Bosne, snabdijevalo Armiju uniformama, vojničkim čizmama, oružjem, ljudstvom, tehnikom…
-posljednjih 20-ak godina Bugojanci su izdali oko 50 knjiga različitih žanrova…
-danas u našem gradu djeluju 2 najaktivnija i po članstvu najbrojnija antifašistička udruženja UABNOR i Društvo „Tito“ koji samo dosljedno i nepokolebljivo slijede zlatne puteve koje su trasirale desetine i stotine naših prethodnika počevši od 1940. i mladog bugojanskog studenta prava a poslije i narodnog heroja Mahmuta Bušatlije, Stipe Đereka, Vojina Paleksića, Mirsada Abazovića, Hamida Kelića, Bakira Rustempašića, Gavre Zubića, Stjepana Domaćinovića, Fikreta Bradarića, Nedeljka Berovića, Drino Dževada, Kico Ahmeda, Nedeljka Drakula, Rafaela Primorca, Ešrefa Hadžialića, našeg Branka Mikulića kojemu odaše priznanje da je do tada Sarajevska Olimpijada 1984. bila jedna od najbolje organizovanih Olimpijada.
-Dakle, sada nam je jasnije zašto smo danas u našem prekrasnom, slobodarskom, otvorenom, gostoprimljivom, izrazito antifašističkom Bugojnu – Titovom Bugojnu – jednom i jedinom…
Promociju prisustvovaše i predstavnici Kruga 99 sa predsjednikom Adilom Kulenovićem koji ostadoše frapirani visokim nivoom promocije.
Sve je medijski odlično propraćeno te je i dopisnica FTV Nađa Riđić sve pratila i napravila sutradan fine priloge za Dnevnik 1 i 2.
Sa svih strana pljušte čestitke za sve što se vidjelo i čulo te večeri u Bugojnu.
I sve to bijaše zasjenjeno gnusnim događajem uništavanja jednog partizanskog spomenika u Spomen parku. Odmah se sve dovelo u vezu sa promocijom knjige u petak. Ogorčenje, osude, nevjerica, šok u Bugojnu!
UABNOR i Društvo „Tito“ prijavljuju događaj Policijskoj stanici Bugojno koja u roku od 2 dana pronađe i uhapsi počinitelja ovog strašnog čina.
Ispostavi se da taj čin nema nikakvu političku niti ideološku dimenziju već da je čin pojedinca koji već odavno ima podebeo kriminalni dosije.
Svi odahnusmo presretni brzom i profesionalnom reakcijom policije koja rasvijetli i riješi ovaj nemili čin.
Načelnik Hasan Ajkunić reče da će se sve uništeno vrlo brzo popraviti.
Društvo „Tito“ UABNOR Bugojno Načelnik Općine Bugojno
Viktor Dundović Amir Kišija Hasan Ajkunić