BiH pred ozbiljnom demografskom krizom: 2,2 miliona ljudi porijeklom iz BiH živi u svijetu

Građani Bosne i Hercegovine danas žive u više od 50 država širom svijeta, pokazuju posljednji zvanični podaci nadležnih institucija.

Prema najnovijem Izvještaju o implementaciji Politike o saradnji s iseljeništvom za 2025. godinu, milioni ljudi porijeklom iz BiH nastanjeni su izvan granica zemlje, što dodatno ukazuje na razmjere demografske krize s kojom se BiH suočava.

Zvanični podaci o broju iseljenika

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH sačinilo je analizu stanja iseljeništva za 2024. godinu, koja je poslužila kao osnova za pripremu novog Migracijskog profila.

“Ukupan broj lica koja žive u iseljeništvu, a koja vode porijeklo iz BiH procijenjen je na 2,2 miliona. Ovaj broj uključuje lica rođena u BiH koje su napustila svoju zemlju i procijenjeni broj njihovih potomaka u zemljama prijema. Ukupan broj prve generacije emigranata iz BiH, odnosno onih koji su rođeni u BiH, a žive van njenih granica u 54 zemlje svijeta, iznosio je 1.790.597”, navode iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Mrkonjić Grad među sredinama pogođenim odlaskom stanovništva

Mrkonjić Grad je jedna od općina iz kojih veliki broj stanovnika odlazi u inostranstvo, a najčešće destinacije su Slovenija, Austrija, Njemačka i Italija.

“Poslodavci u Mrkonjić Gradu sada već imaju problema zbog nedostatka radne snage. Tržište je takvo da nema radnika i vjerovatno će ozbiljnije firme posegnuti za uvozom radne snage”, kaže opštinski načelnik Dragan Vođević.

Kako navodi, ova lokalna zajednica sama ne može odgovoriti na problem odlaska stanovništva.

“Nema šanse da se sami iznesemo sa time. Bez nekih sistemskih rješenja i dobre strategije to se ne može uraditi”, poručio je Vođević za “Nezavisne novine“.

Upozorenja demografskih analitičara

Demografski analitičar Adnan Ferhatbegović smatra da su podaci o iseljavanju stanovništva iz BiH izuzetno zabrinjavajući.

“Ono do čega sam ja uspio da dođem od zvaničnih podataka jeste broj izdatih boravišnih dozvola za građane BiH u zemljama EU. Radi se o oko 400.000 takvih dozvola od 2015. godine naovamo. Dakle, trendovi su zabrinjavajući, mada je primjetno da oni u zadnje dvije godine blago opadaju”, kaže Ferhatbegović.

Istovremeno upozorava da i za blagi pad tih trendova postoji objašnjenje, a ono se odnosi na sve manji broj ljudi koji uopće mogu napustiti zemlju.

“Tako da sve manje ljudi i može da ode”, poručuje Ferhatbegović.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH ima obavezu da jednom godišnje dostavi izvještaj Vijeću ministara BiH o provođenju aktivnosti u oblasti saradnje s iseljeništvom.

Iz Ministarstva ističu da je za jačanje institucionalnih kapaciteta u saradnji s iseljeništvom neophodno raspolagati preciznim informacijama o obimu i kretanjima emigracije, kao i boljim uvidom u strukturu samog iseljeništva.

Negativni demografski trendovi

S tim ciljem Ministarstvo svake godine priprema Migracijski profil za prethodnu godinu. U posljednjem dokumentu ukazano je da BiH već duži period bilježi negativan migracijski saldo.

“Prema podacima Agencije za statistiku, BiH je od 2017. do danas imala kontinuirano rastući negativni prirodni priraštaj, a kada se tome dodaju sve prisutniji procesi odlaska mladih, visokoobrazovanih, perspektivnih ljudi u čije je školovanje i obuku BiH uložila milione maraka, možemo slobodno reći da se BiH suočava sa ozbiljnim demografskim problemom smanjenja stanovništva i smanjenja kvaliteta ljudskih resursa u BiH”, navedeno je u Izvještaju o implementaciji Politike o saradnji sa iseljeništvom za 2025. godinu.

Iz resornog ministarstva ukazali su i na problem takozvanog odliva pameti, navodeći ključne razloge koji doprinose tom procesu.

“Visoka stopa nezaposlenosti mladih i olakšano kretanje stanovništva zbog olakšanih i povoljnijih uslova ulaska u zemlje EU za visokokvalifikovane radnike, studente i istraživače svakako utiču na kontinuiranu emigraciju iz BiH i na stalni ‘odliv pameti”, naveli su.