Abaz Mandžuka, direktor “Binasa”: U ovoj godini planiramo udvostručiti prihode

Uoči prvomajskih praznika, ekipa Raporta posjetila je bugojanski ‘Binas’, firmu s tradicijom u namjenskoj proizvodnji dugoj 74 godine. Ova kompanija je 51 posto u vlasništvu Vlade FBiH, a 49 posto vlasništva imaju dioničari.

Direktor domaće kompanije namjenske industrije Binas Bugojno, Abaz Mandžuka kaže da ova kompanija planira udvostručiti prihode u ovoj godini, nakon snažnog rasta u 2023.

Dok ulazimo u krug fabrike smještene između bugojanskih naselja Poriče i Čipuljić, čujemo buku mašina iz obližnjeg pogona, a primjećujemo i radnike koji se bave uređenjem površina ispred i oko brojnih objekata u krugu tvornice.

Ovakvi prizori, do samo prije nepune dvije godine u krugu ‘Binasa’ bili su nezamislivi, jer vladala je zlokobna tišina, proizvodnja je mjesecima bila obustavljena, radnicima nije bilo isplaćeno osam plata, nije bilo ni ugovora s kupcima, kompaniju je napustilo desetine radnika, među kojima veliki broj stručnjaka, a tadašnjih 280 uposlenika bilo je suočeno s prijetnjom da ostanu bez posla.

Danas je situacija u ‘Binasu’ potpuno drugačija. Ova kompanija je u posljednjih godinu i po skoro udvostručila broj radnika u odnosu na 2022. godinu, ima ugovore s kupcima vrijedne više od 100 miliona maraka u naredne dvije godine i ambiciozne planove za novim upošljavanjima i povećanjem obima proizvodnje.

Šta je dovelo do preokreta i kako se ‘Binas’ digao iz pepela iako ima još dosta toga za riješiti, razgovarali smo s direktorom kompanije Abazom Mandžukom, a kroz proizvodne pogone proveli su nas dugogodišnji uposlenici među kojima je i značajan broj žena.

Kompanija je lani imala prihode od 25 miliona KM, a godinu prije toga tek osam miliona. Znači da ove godine ciljaju na čak 50 miliona KM.

Mandžuka tvrdi da je u vrijeme prethodne Vlade FBiH proizvodnja u ‘Binasu’ trebala biti ugašena, a proizvodne linije iz te kompanije trebale su završiti u drugim firmama namjenske industrije, „a sve zarad nečijih ličnih interesa“. Nažalost, kaže da se od nekih planova nije odustalo ni danas.

– Činjenica je da je ‘Binas’ Bugojno već bio osuđen da ode u propast i činjenica je da je čak proizvodnja upaljača trebala otići u ‘Pretis’, a proizvodnja granate u ‘Ginex’ Goražde. Potvrđujem to jer je Vlada FBiH dala ‘Pretisu’ da usvaja naše upaljače, znači da paralelno radi taj proizvod koji mi radimo i od kojeg živimo. Nažalost, i dan danas se ta saga vodi i dan danas se pokušava da ‘Pretis’ počne s proizvodnjom upaljača i da eliminiše ‘Binas’ Bugojno – rekao je Mandžuka za Raport.

Tvrdi da je bila namjera da se proglasi stečaj Binasa, odnosno da je mrtvački sanduk za komaniju bio spreman, samo je trebalo zakucati zadnji ekser. Tada dolazi do smjene vlade nakon čega je opcija stečaja isključena.

Proizvodni program ‘Binasa’ je bogat i šarolik, a ta kompanija najpoznatija je po proizvodnji upaljača za razne vrste municije. Ukoliko budu imali podršku aktuelne Vlade FBiH, Mandžuka tvrdi da do kraje godine planiraju broj zaposlenih povećati i do 800, te uduplati prihode.

Kako je rekao, rast proizvodnje i posla je u ekspanziji. Prošle godine su imali prihod od 25 miliona maraka.

– To je prihod od dva i po budžeta Općine Bugojno što znači da imamo neku mogućnost za stabilizaciju. Ova firma je u fazi konsolidacije, imamo samo jedan račun koji funkcioniše, imamo dosta dugova koji su narasli u prethodnom periodu, sad je naš zadatak da izvršimo sanaciju tih dugova koji su nastali u nekom ranijem periodu. Imamo preko 100 miliona KM vrijednih potpisanih ugovora. Tvrdim da ih možemo realizirati. Naš plan je za ovu godinu prihod od 50 miliona KM, najvjerovatnije da ćemo ga realizovati, ne zavisi samo od nas, zavisit će i od drugih kooperanata koji rade u Federaciji, a čije komponente ugrađujemo u naš proizvod – kazao je Mandžuka.

Vraćene su pozajmice ‘Igmanu’ Konjic, ‘Ginexu’, dugovi su bili silni i dobavljačima.

– Pomalo smo vraćali te dugove i pokrenuli smo proizvodnju, znao sam da ‘Binas“ ima odličan proizvod za prodaju. Kada sam došao radnicima se dugovalo osam plata, isplatili smo četiri bruto i četiri neto. Svi penzioneri koji su imali uvjete za penziju, penzionisani su. Naši penzioneri idu s uplaćenim doprinosima. I to smo radili. I to bez subvencije Vlade koja svim ostalim preduzećima pomaže kod penzionisanja, mi to radimo sami. Isplaćeni su i topli obroci i bajramluci. Ove godine 29 radnika ide u penziju – kaže direktor Binasa.

Dodao je da su prethodni direktori ‘Binasa’ kod Razvojne banke FBiH digli kredite u iznosu većem od četiri miliona KM, a kamata je narasla na više od milion i devet stotina hiljada, te da je taj iznos za kamatu sadašnja uprava vratila.

Dok obilazimo pogon obrade rezanja i deformacije, s procesom proizvodnje nas upoznaje poslovođa Ramo Halilović. On je u ‘Binasu’ od 1997. godine i kaže nam da su mu tokom godina prethodni direktori ostali dužni 60 plata.

Borit ćemo se protiv struja koje bi htjele ugasiti ‘Binas’

“Tako da ispada da sam pet godina radio za džaba. Sve je to na sudu, jer smo ranije podnijeli tužbe i čekamo presude. Sadašnje stanje je dobro,nakon dužeg vremena nemamo problema s materijalom, nesmetano radimo, imamo redovne plate, a možemo i ovjeravati knjižice i ići ljekaru. Ja sam devet direktora promijenio, sad je došlo vrijeme za nešto bolje. Radilo se, iskorištavalo, malo se ulagalo. Prije petnaestak dana kupljene su nove mašine tražimo još, a vidjet ćemo hoće li biti sluha za to. Konačno smo krenuli raditi posao, uz novu upravu i zalaganje svih nas. Možda još uvijek ima nekih struja koje bi sve ovo ugasile, ali mi ćemo se boriti, pa kom’ opanci, kom’ obojci”, kaže Halilović za Raport.

U pogonu obrade, gdje je veoma bučno i vidljivo je da bi uvjeti rada mogli biti bolji, na čemu Halilović kaže da će se raditi, zatičemo i mnogo žena. Među njima je i Sanela Ugarak, koja nam kaže da u ‘Binasu’ radi oko godinu i kaže da se nema na što požaliti.

“Prezadovoljna sam, mogu samo sve pohvalno reći. Radim samo prvu smjenu, posao nije težak, vikendi su slobodni i to je posebno važno za žene. Sretna sam da sam dobila ovaj posao”, kaže Ugarak za Raport.

Alija Čolakhodžić, proveo nas je kroz pogon mašinske obrade, rezanja, programskih CNC mašina u kojem počinje proizvodnja čuvenih “Binasovih” upaljača.

Čolakhodžić je u kompaniji od 1993.godine, perioda agresije na BiH kada je proizvodnja u namjenskoj industriji bila posebno važna. I on je zadovoljan sadašnjim napretkom u ‘Binasu’, ali kaže da je plan da se sve unaprijedi.

“Cilj je nabaviti što više CNC mašina. Radimo u dvije smjene, a plan nam je kadrovski ojačati kako bismo pokrenuli i rad u trećoj smjeni. Sav proces proizvodnje se odvija pod strogim pravilima i kontrolama. Nedavno sam imali jedna upit o razvoju ‘Binasa’ u naredne tri godine i naš elaborat o tome je otišao prema Vladi FBiH i nadamo se da će naši prijedlozi biti uvaženi. Nažalost, ne možemo se pohvaliti da smo u ranijem periodu imali podršku. Bilo je individualnog entuzijazma i ljudi koji nisu htjeli da napuštaju Binas, jer su njihovi roditelji radili tu .Tako moja i prijašnje generacije na ovu firmu gledaju kao na nešto svoje, ali neki ljudi i institucije nisu se domaćinski ponašali i dolazilo je do problema. Bilo je perioda kada ni hljeb nismo mogli kupiti. Danas nam je u odnosu na raniji period puno, puno bolje”, kaže Čolakhodžić.

U pogonu laboracije gdje se vrši postupak punjenja upaljača dočekuje nas Abida Dautbegović, poslovođa i dama koja u ‘Binasu’ ove godine okončava radni vijek i odlazi u penziju.

Pojašnjava nam da su u tom pogonu većinom zaposlene žene i da one rade pod posebnim režimom koji podrazumijeva sigurnosne mjere koje ni u jednom trenutku ne smiju dovesti do bilo kakvih neugodnih situacija.

“U ovom pogonu skoro sve se radi ručno ili je pneumatika. Za ove poslove najbitnija je preciznost i žene to bolje rade od muškaraca. Posao jeste opasan, ne smije se u pogon unositi ni mobitel, ni nakit, upaljači ili cigarete i drugi predmeti sa spiska zabranjenih, a s čime je upoznata svaka uposlenica. Ovdje nema struje, ne može doći ni u jednom trenutku nikakva iskra ni varnica”, kaže Dautbegović dodajući da srećom nikada nije došlo ni do kakvog incidenta.

Dio radnika sretan i zadovoljan, Sindikat ima primjedbe i zahtjeve

U danu koji smo proveli u ‘Binasu’ vidjeli smo sretna i nasmijana lica radnika, uprkos odgovornom i ne baš laganom poslu koji rade. Iako ‘Binas’ još uvijek ima mnogo problema za riješiti i radnici iz ranijih godina nisu dobili sva potraživanja, niti ostvarili sva prava, sretni su da rade i da posla ima.

S druge strane, direktor Mandžuka, uprkos uspjehu koji je rezultirao vraćanjem ‘Binasovih’ proizvoda na svjetska tržišta i dijelu problema koje je riješio, izgovorom da žuri na sastanak u Sarajevo, nije odgovorio na naša pitanja o optužbama koje smo dobili na njegov račun, a to je da su neke radnice dobijale otkaz nakon što su ostale trudne, kao ni na pitanje da li je tačno da je sklopio posao s jednom firmom s čijim je vlasnikom u rodbinskim odnosima.

Premda nam je u telefonskom razgovoru pri dogovoru naše posjete obećao da će nam ‘pokazati sve papire’, o tim i drugim navodima, to obećanje nije ispunio.

Pri izlasku iz kruga ‘Binasa’ srećemo Nedžada Ćehaju, rukovodioca Službe za održavanje i uređenje objekata i okoliša koji je zajedno s drugim radnicima te službe uređivao prilaz fabrici. Ćehaja koji u „Binasu“ radi od 1996. godine, ispratio nas je s riječima “da u ‘Binasu’ nikad nije bilo bolje nego danas i da je važno da imaju posla i redovne plate”.

Tokom naše posjete predstavnici Sindikalne podružnice ‘Binasa’ nisu bili u mogućnosti da nam se pridruže, pa nismo mogli čuti i njihove konkretne primjedbe i zahtjeve za poboljšanjem uvjeta u kojima rade.

Prema informacijama sa zvanične Facebook stranice Sindikata ‘Binasa’, oni su se pridružili prvomajskim zahtjevima Sindikata metalaca FBiH, a jedan od najvažnijih je da se satnica sa sadašnjih 4,40 KM poveća na 5, 68 KM.

Također, Sindikat ‘Binasa’ na svojoj FB stranici ocjenjuje da su uzaludni višemilionski ugovori ukoliko od tih ugovora radnici nemaju koristi, odnosno ako se srazmjerno rastu posla ne povećavaju i njihova primanja, dok je svakim danom sve skuplje.

Raport